Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predala Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2019.
- 31 Ožujak 2020
Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu čini presjek godišnjeg rada institucije i slučajeva, ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, trudnoće i materinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija, sporta, pristupa robi i uslugama. U okviru svojih nadležnosti, a temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova (ZRS), tijekom izvještajne godine radilo se na ukupno 1.719 predmeta. Specifičnost ovog izvještajnog razdoblja je provedba 2 EU-projekta, jedan se odnosio na učinkovitiju zaštitu i promjenu sustava za borbu protiv nasilja prema ženama, a drugi na podizanje svijesti o problemu rodnog jaza u plaćama i mirovinama s ciljem smanjivanja rizika siromaštva za žene.
Po osnovi diskriminacije, pritužbe se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (85,8%) i u najvećem broju se radi o kršenjima prava žena (73,4%). Po područjima diskriminacije, pritužbe se najčešće odnose na područje socijalne sigurnosti i skrbi te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i ostvarivanje radnih prava, što čini značajni udio od 46,1% (2018., 43,9%) te ukazuje na istovjetan trend ranijih godina.
Pravobraniteljica je uputila državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima, te drugim pravnim i fizičkim osobama ukupno 293 pisane preporuke, 160 upozorenja i 131 prijedlog; sumnju na počinjenje kaznenog djela prijavila je nadležnom državnom odvjetništvu u 5 slučaja, a na prekršajno djelo u 1 slučaju. Zadržao se trend uvažavanja njezinih odluka u potpunosti, u visokih 89,3% slučajeva.
Statistika ukazuje da smo niz godina suočeni s najvećim brojem pritužbi žena na diskriminatorno postupanje u svim segmentima društva, što čini konstantu od oko 2/3 svih pritužbi. Zbog navedenog, rukovodimo se najčešće rješavanjem problema i prepreka s kojima su suočene žene danas u društvu i zapravo predstavljaju društvenu skupinu koja je suočena s diskriminacijom temeljem spola, trudnoće i materinstva te bračnog i obiteljskog statusa u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi.
Najviše pritužbi zaprimamo u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 46,1%. Prituživale su se najčešće žene jer čine većinu nezaposlenih 55% (i dalje se u manjoj mjeri zapošljavaju u odnosu na muškarce svih dobnih skupina i svih razina obrazovanja), većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, većinu podzastupljenih na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te onih koje nailaze na „stakleni strop“ (14,4% u upravama i 21,4% u nadzornim odborima d.d., HANFA), nemaju jednake mogućnosti za napredovanje (i dalje ne postoje odgovarajuće mjere koje bi na učinkovit način poticale participaciju žena na pozicijama ekonomskog odlučivanja) te imaju niže plaće i mirovine – jaz u plaćama oko 12,7% i mirovinama 21,5%. Prema pritužbama građanki, životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada. Dio aktivnosti Pravobraniteljice odnosio se i na slučajeve majki/zaposlenica tvrtki nad kojima je zaključen stečajni postupak za vrijeme dok su one koristile prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te je u svojim preporukama predložila izmjene Stečajnog zakona, što je djelomično uvaženo od strane Ministarstva pravosuđa.
Nadalje, svi statistički pokazatelji o muškim korisnicima rodiljnih i roditeljskih dopusta i naknada upućuju na blagi i neznatni porast broja muških korisnika u odnosu na žene, što je još uvijek nedovoljno jer statistički pokazatelji i dalje potvrđuju da u Republici Hrvatskoj muškarci/očevi najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore na razini EU. Stoga je Pravobraniteljica nastavila ukazivati na činjenicu da očevi ne koriste u dovoljnoj mjeri pravo na rodiljni/roditeljski dopust, odnosno da prenose znatan dio svojeg prava na majke, kao i da je ravnoteža između poslovnog i privatnog života i dalje veliki problem za mnoge roditelje koji imaju obvezu skrbi prema djeci, što ima negativan učinak na zaposlenost žena, u nekim slučajevima njihovo potpuno isključivanje s tržišta rada, zbog čega je nužno razvijati dostupnost i kapacitiranost socijalnih usluga.
Posljednjih godina, u Hrvatskoj je snažno izražena politička volja da se demografskoj politici pristupi sustavno i svestrano. Pravobraniteljica podržava sve navedene demografske mjere resornog Ministarstva, posebno mjere koje se odnose na povećanje visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust pa sve do potpunog delimitiranja naknada, za što se kontinuirano zalaže Pravobraniteljica. Pravobraniteljica također podržava mjere usmjerene na popravljanje demografske slike u ruralnim krajevima te zaustavljanje odlaska mladih obitelji, kao i da u tom smislu valja poboljšati kvalitetu života u tim krajevima, a dječji vrtići su jedan od preduvjeta. S tim u vezi, Pravobraniteljica je nastavila upozoravati na: (1) nisku stopu radne aktivnosti žena u Hrvatskoj; (2) izuzetno visok rizik ekonomske ovisnosti žena o drugim članovima obitelji, tj. izloženosti ekonomskom siromaštvu; (3) na prisutnu neravnotežu između poslovnog i privatnog života, što u konačnici više pogađa žene i negativno djeluje na zaposlenost žena (4) neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu prema kojoj se od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je to na štetu profesionalne karijere; (5) potrebu uvođenja snažnijih mjera kojima bi se potaklo uključivanje žena na tržište rada; (6) problematiku ugovora o radu na određeno vrijeme koje više pogađa žene; (7) nerazmjer među udjelima muškaraca i žena zaposlenih temeljem ugovora s nepunim radnim vremenom; (8) pitanje jaza u plaćama između žena i muškaraca; (9) neodrživo nisku razinu korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva; (10) nužno poboljšanje strukture javnih servisa i usluga za roditelje koji su u radnom odnosu.
Kao i u prethodnim izvještajnim razdobljima, a prema procjeni Pravobraniteljice na temelju iskustva rada na pritužbama građana/ki, briga o egzistenciji, odnosno gubitku posla u slučaju prijave, strah od društvene i poslovne stigme, nepovjerenje u rad institucija, dugotrajnost sudskog postupka (postupak se ne pokreće po službenoj dužnosti, već po prijedlogu žrtve) te nelagoda žrtve da svjedoči o načinu i prigodama spolnog uznemiravanja, predstavljaju razloge neprijavljivanja uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, odnosno odustanka od postupanja nakon podnošenja prijave. Zabilježeni trend u 2019., jest da su uz rast broja pritužbi, istovremeno rasle i brojke anonimnih ili posredničkih pritužbi.
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi najčešće očevi iskazuju nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrb nadležnih tijela – centara za socijalnu skrb i sudova te pasivnosti i nepoduzimanju adekvatnih i žurnih mjera nadležnih centara, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz nasilje u obitelji kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj/partnerskoj zajednici.
Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Izvještajno razdoblje su ponovno obilježile zakonodavne izmjene. Da bi se doista postigla dubinska promjena te preokrenuli negativni trendovi, svi bi dionici, a posebice tijela koja se bave prevencijom nasilja i resocijalizacijom počinitelja, zatim državno odvjetništvo, pravosuđe, ali i mediji, političari/političarke i obrazovni sustav, trebali svoja postupanja i djelovanja prilagoditi najboljim međunarodnim praksama suzbijanja nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. To prvenstveno znači osiguranje učinkovitih preventivnih mehanizama, nultu toleranciju na nasilje, posebice kroz penalnu politiku i pravosuđe, osiguranje kontinuirane i sustavne izobrazbe stručnih osoba, kao i uvođenje redovitih treninga i edukacija te dugotrajna i obvezatna resocijalizacija počinitelja.
Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, stoga treba žurno potražiti bolja zakonodavna rješenja.
Vezano za prava spolnih i rodnih manjina, mali broj pritužbi na diskriminaciju na radu po osnovi spolne orijentacije odnosio se pretežito na situacije u kojima su zaposlenici/e bili/e izloženi/e uznemiravanju zbog svoje istospolne orijentacije te im nije pružena odgovarajuća zaštita od strane poslodavca, osobito u vidu odgovarajuće provedenog postupka za zaštitu dostojanstva. Pravobraniteljica je u odnosu na prethodne godine od nadležnih tijela zaprimila bolju strukturu podataka o zločinima iz mržnje, a posebno je značajno da će se novim Protokolom o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, uz kaznena djela, obuhvatiti i prekršaji vezani uz motiv mržnje, što Pravobraniteljica podržava.
Pravobraniteljica je u tijeku izvještajne godine nastavila zaprimati pritužbe transrodnih osoba koje su se odnosile na diskriminaciju temeljem rodnog identiteta u području zdravstvenih prava, odnosno pružanja i dostupnosti zdravstvenih usluga, u području rada i zapošljavanja, zatvorskog sustava, kulture i dr.
U javnom djelovanju Pravobraniteljice, kao i postupanju po pritužbama građana/ki, posebna pažnja se vodila u rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje ulaze u rizike višestruke diskriminacije – žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije i žrtve trgovanja ljudima.
Pravobraniteljica je nastavila rad na pritužbama na odgojno-obrazovne materijale u kojima se javljaju primjeri rodnih stereotipa.
Pritužbe na medijske sadržaje ukazuju na to da građani i građanke sve više kritički promišljaju o načinu prikazivanja žena i muškaraca u javnom prostoru te da su sve kritičniji prema objektivizaciji ženskog tijela u reklamama, seksizmu u izjavama javnih osoba te načinu na koji se prikazuju žene u politici. S druge strane, možemo zaključiti da je općenito došlo do značajnijih poboljšanja u medijskom izvještavanju o nasilju prema ženama i femicidu u odnosu na isto u razdoblju 2012.-2016., a sukladno Smjernicama Medijskog kodeksa.
Pravobraniteljica podsjeća da su žene znatno podzastupljene na svim razinama političke participacije, stoga promicanje načela ravnopravnosti spolova i dalje ostaje izazov za sudjelovanje žena u tijelima političke moći. Kao pozitivan pokazatelj u smislu načela ravnopravnosti spolova treba istaknuti da je na Europarlamentarnim izborima nastavljen trend relativno spolno uravnoteženog udjela izabranih članica i članova. Tako će Republiku Hrvatsku u Europskom parlamentu i nadalje predstavljati oba spola u udjelu koji nije manji od 40%.
Vezano za reproduktivna prava, ove godine se u fokusu javnosti i struke pojavio problem nedostatka ginekoloških timova i preopterećenosti postojećeg sustava zdravstvene zaštite te visok postotak zdravstvenih djelatnika/ca koji su u prizivu savjesti, zbog čega sve ovlaštene zdravstvene ustanove nisu u mogućnosti pružati zdravstvenu uslugu prekida trudnoće. Novi zakon, kojim se regulira pravo žene na slobodno odlučivanje o rađanju djece i prekidu trudnoće, još uvijek nije donesen.
Godinu su obilježile aktivnosti usmjerene na suzbijanje rodno utemeljenog nasilja u sportu, s naglaskom na seksualno nasilje. To je tema kojoj se do sada nije pridavala odgovarajuća pažnja, pa ju je stoga važno dovesti u fokus javnosti i struke. Indikacije o pojavnostima različitih oblika nasilja postoje, međutim informacije o incidentnim situacijama u pravilu se zadržavaju na mikro-razini u okvirima sportskih klubova, uz rijetko procesuiranje kažnjivih oblika ponašanja. Na taj problem potrebno je dosljedno ukazivati, poticati sportašice i sportaše da reagiraju na nasilje, ako su mu izloženi, te da se oslobode straha od ugroze sportske karijere ako prijave počinitelja.
Temeljem postupanja po pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, u cjelovitom Izvješću o radu za 2019., dajemo ukupno 99 opisa slučajeva i 145 preporuka razvrstanih po područjima rada na koja se odnose.
IZ medija:
 2019. - Završni račun PRS.xls | [ ] | 1260 Kb |
 IZVJESCE_O_RADU_ZA_2019_Pravobraniteljice_za_ravnopravnost_spolova.pdf | [ ] | 7612 Kb |
| SAZETAK_IZVJESCE_ZA_ 2019_PRAVOBRANITELJICE_ZA_RAVNOPRAVNOST_SPOLOVA.pdf | [ ] | 1786 Kb |