Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na izbornim listama

zorsStajalište pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o pozitivnom jamstvu uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama propisanim čl. 15. Zakona o ravnopravnosti spolova

Potaknuta upitima saborskih zastupnica i zastupnika te predstavnika i predstavnica političkih stranaka, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je dala tumačenje članka 15. i čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/2008). Članak 15. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova obvezuje političke stranke da na listama za političke demokratske izbore u predstavnička tijela svih razina vlasti vode brigu kako bi osigurale minimalnu zastupljenost osoba oba spola u razini od 40% svih kandidata i kandidatkinja na izbornoj listi. 

Članak 15. stavak 2. propisuje kako prilikom provođenja trećih redovnih izbora od stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova političke stranke moraju osigurati uravnoteženu zastupljenost oba spola od najmanje 40%. Članak 35. Zakona o ravnopravnosti spolova jasno propisuje kako će se političke stranke koje prekrše obvezu iz čl. 15. Zakona prekršajno kazniti odgovarajućom novčanom kaznom.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova našla je, kao središnje nacionalno tijelo zaduženo od Sabora Republike Hrvatske za osiguranje učinkovite provedbe jamstava propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova, kako se pojam „treći redovni izbori“ odnosi na političke izbore za predstavnička tijela lokalnih i regionalnih samouprava u Republici Hrvatskoj koji će se održati u travnju 2013. godine. Stajalište prema kojem bi se navedeni pojam tumačio kao treći izborni ciklus za svaku razinu vlasti zasebno, i prema kojem bi za osiguranje uravnotežene zastupljenosti izbornih lista trebalo čekati najmanje do 2020. godine, suprotno je načelu stvarne društvene jednakosti spolova propisano člankom 5. Zakona o ravnopravnosti spolova.

Načelo stvarne društvene jednakosti spolova obvezuje sva tijela svih razina državne vlasti kao i tijela s javnim ovlastima da poduzmu sve mjere koje su im na raspolaganju kako bi uklonili kako vidljive tako i skrivene prepreke koje ženama onemogućavaju ili otežavaju jednako povoljan pristup svim društvenim koristima koje Hrvatska pruža svojim građanima. Ova obveza posebno se odnosi na mogućnost sudjelovanju u svim tijelima političkog odlučivanja u kojima se donose odluke koje utječu na živote hrvatskih građana i građanki. Društvo koje otežava sudjelovanje u donošenju političkih odluka društvenoj skupini koja predstavlja preko 50% njegova stanovništva ne zadovoljava standarde demokratskog uređenja.

Iz tog razloga Zakon o ravnopravnost spolova obvezao je sva tijela državne vlasti, odnosno tijela s javnim ovlastima da svoje odluke donose uzimajući u obzir njihove učinke na položaj žena i muškaraca (čl. 3.) te štoviše da donesu i provedu tzv. pozitivne mjere koje bi osigurale uravnoteženu zastupljenost oba spola u strukturi zaposlenika i rukovodećih mjesta (čl. 9 - 12.). Mjera iz članka 15. Zakona predstavlja samo jedan oblik takvih pozitivnih mjera jednakosti.

Pravobraniteljica potvrdu svog stajališta nalazi i u stajalištima Državnog izbornog povjerenstva prema kojima se pojam „izborni ciklus“ odnosi na „normirani vremenski razmak u kojemu se održavaju izbori za određeno političko tijelo ili politički položaj“. U tom smislu pojam „redovni izbori“ odnosi se na izbore za bilo koju razinu vlasti koji su održani u zakonom propisanom redovitom roku tj. koji nisu izvanredni.

Pravobraniteljica također upozorava kako bi praksa prema kojoj bi se izborne liste sastavljale grupirajući osobe podzastupljenog spola na donji dio liste dok bi gornjim dijelom nastavile dominirat osobe nadzastupljenog spola porazila svrhu čl. 15. Zakona o ravnopravnosti spolova te se na nju primjenjuju sankcije iz čl. 35. Zakona.

Pravobraniteljica stoga predlaže da se pri izradi izbornih lista koriste modeli koje koriste i druge članice Europske unije koje su uvele pozitivne mjere jednakosti radi uravnotežavanja zastupljenosti žena i muškaraca u tijelima političkog odlučivanja. Pravobraniteljica posebno predlaže upotrebu tzv. par-nepar modela prema kojoj bi svaka druga osoba na listi bila suprotnog spola čime bi se učinkovito osigurala minimalna zastupljenost osoba oba spola od 40%.

Pravobraniteljica upozorava kako će izborna lista za određeno predstavničko tijelo županijske ili općinske, odnosno gradske samouprave, koja ne zadovolji minimum uravnotežene zastupljenosti osoba oba spola od 40 % iz članka 15. Zakona o ravnopravnosti spolova, biti suprotna prekršajnoj odredbi iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova te će sukladno tome njen predlagatelj podleći prekršajnoj sankciji od 20.000,00 kuna.

 

 

Share