Priopćenje vezano za diskriminaciju trudnica kod odobravanja kredita

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je prоvеlа postupak po zaprimljenoj pritužbi jedne građanke. U svojoj pritužbi navodi da usprkos tome što je imala sve uvjete za odobravanje stambenog kredita, a po saznanju o njenoj trudnoći, bila je izravno odbijena od strane službenice Banke s riječima da ne odobravaju kredite trudnicama jer su takva pravila banke.

Pravobraniteljica je pribavila očitovanje i dokumentaciju Banke, koja je u svom očitovanju navela da osobe na dugotrajnom bolovanju ili rodiljnom dopustu, u pravilu, imaju primanja koja nisu dostatna da udovolje kriterijima kreditne sposobnosti. U konkretnom slučaju, računajući kreditnu sposobnost klijentice (pritužiteljice), djelatnica Banke uočila je na računu iste klijentice priliv Državnog proračuna RH te je od nje informirana da se nalazi na dugotrajnom bolovanju radi komplikacije u trudnoći. S obzirom na činjenicu dugotrajnog bolovanja, pri izračunu kreditne sposobnosti utvrđeno je da je odobrenje kredita moguće samo uz kreditno sposobnog sudužnika.

 

Nakon što je razmotrila spomenuto očitovanje i dokumentaciju, Pravobraniteljica je zauzela stav da postupanje navedene Banke kod odobravanja kredita trudnicama predstavlja oblik neizravne diskriminacije na temelju spola. U svom obrazloženju Pravobraniteljica je ukazala na utvrđenu spornu praksu Banke, a koja se sastoji u sljedećem:

1. U izračunu kreditne sposobnosti trudnim klijenticama uzima se u obzir njihove naknade koje ostvaruju na temelju bolovanja zbog čuvanja trudnoće i naknade  koje ostvaruju kao korisnice rodiljnih potpora, umjesto da pri izračunu kreditne sposobnost uzimaju u obzir primanja prije odlaska na rodiljni dopust odnosno primanjima iz redovnog radnog odnosa. Na taj način prilikom odobravanja kredita primjenjuju se nepovoljniji uvjeti za trudnice koje se nalaze na bolovanju radi komplikacije u trudnoći ili na rodiljnom dopustu, i time realno smanjuju njihovu kreditnu sposobnost.

2. Od trudnica se zahtijevaju dodatna osiguranja u vidu sudužnika ili jamaca koji su potpuno kreditno sposobni. Na taj način tretman trudnica je izjednačen s osobama koje nemaju redovita primanja jer pod tim uvjetima i osobama bez prihoda se može odobriti kredit.

U navedenom slučaju Pravobraniteljica je utvrdila da je podnositeljica pritužbe neopravdano tretirana kao osoba koja pripada pretjerano rizičnoj skupini osoba, odnosno skupini s povećanim kreditnim rizikom. Drugim riječima, zbog njene trudnoće stavljen joj nerazmjeran preveliki teret. Naime, svi oblici nepovoljnog postupanja na tržištu usluga, a koji su uvjetovani stereotipovima vezanim uz spol ili rod osobe, predstavljaju diskriminaciju.

U skladu s iznijetim argumentima, Pravobraniteljica je upozorila Banku da je praksa kojom se trudnice neopravdano tretiraju kao pretjerano rizična skupina, odnosno kao skupina s povećanim kreditnim rizikom suprotna čl.6.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova, te je istom prekršena zabrana nepovoljnog postupanja temeljem trudnoće koja čini oblik diskriminacije na temelju spola.

Pravobraniteljica je dala i preporuku navedenoj Banki da dosadašnju nepovoljnu praksu prema trudnicama zamijeni novom praksom, u kojoj će izračun kreditne sposobnosti trudnica uzimati u obzir njihova primanja prije nego što su postale trudne, odnosno da se u prosjek primanja ne ubrajaju zakonom ograničena primanja koja realno smanjuju prosjek primanja i time smanjuju njihovu kreditnu sposobnost i mogućnost apliciranja za kredit.  

Vezano za problematiku odobravanja kredita trudnicama, Pravobraniteljica ukazuje na svoje nedavno provedeno istraživanje vezano za odobravanje kredita trudnicama i majkama koje koriste rodiljni dopust. Svrha istraživanja je bila provjeriti kako banke u Republici Hrvatskoj tretiraju trudnice i majke koje koriste rodiljni dopust kod odobravanja kredita. O tome više u Izvješću o radu za 2013. Pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova, str. 251-254.