Pravobraniteljica dala izjavu za Novi list vezano za medijske napise o presudi policijskom djelatniku koji je fizički napao kolegicu

Nastavno na novinarski upit, Pravobraniteljica se očitovala za Novi list o svom načelnom stavu temeljenom na iskustvu iz prakse rada institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Izjavu Novom listu citiramo u cijelosti. Pravobraniteljica je u izjavi na početku istaknula da ne smatra profesionalnim komentirati sudske presude koje osobno nije proučila, a naročito ako presude nisu pravomoćne pa je stoga u poziciji komentirati isključivo načelne situacije koje načelno odražavaju događaje opisane u nekom novinskom tekstu.

Vezano uz konkretan novinski tekst Pravobraniteljica primjećuje kako se situacijama u kojima muški zaposlenici nasilnim fizičkim metodama „rješavaju“ svoje nesuglasice sa ženskim kolegicama nažalost niti na koji način ne prilazi sa rodno-osviještenog stajališta. Naime, Pravobraniteljica ne nalazi vjerojatnim da bi se službenik iz konkretne novinske priče tako olako usudio fizički napasti nekog muškog kolegu što bi sugeriralo da je njegovo postupanje bilo uvjetovano činjenicom da se radilo o ženi koju smatra fizički slabijom, a tim i manje vrijednom njegovog poštovanja. Pravobraniteljica ukazuje kako hrvatski pravni propisi jako dobro prepoznaju i reguliraju takve situacije. Naime, opisana situacija, bila ona hipotetska ili stvarna, predstavlja nažalost klasičan primjer uznemiravanja na radnom mjestu temeljem spola. Zakon o ravnopravnosti spolova jasno propisuje u čl.8.st.2.: „uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.“ Štoviše, čl.156. Kaznenog zakona također koristi istu definiciju za kazneno djelo spolnog uznemiravanja koje je kažnjivo do godine zatvora ako se radi o odnosu nadređenosti ili ovisnosti između počinitelja i uznemiravane osobe. Na tijelima pravosudne vlasti je da prepoznaju rodnu-dimenziju takvih situacija i dosljedno primjenjuju postojeća antidiskriminacijska jamstva u praksi.

S obzirom na sadržaj konkretnog primjera opisanog u tekstu, Pravobraniteljica ukazuje i na vrlo jasne zahtjeve Etičkog kodeksa za državne službenike i namještenike. Kodeks jasno propisuje da „međusobni odnosi državnih službenika, odnosno svi oblici komunikacije državnih službenika temelje se na uzajamnom poštivanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju“. Štoviše, i sam Kodeks jasno prepoznaje spolno uznemiravanje te izričito propisuje kako „državni službenik ima pravo na zaštitu od spolnog uznemiravanja, odnosno ponašanja koje predstavlja verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, a koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje“. Kada se radi o situaciji gdje je državna službenica bila meta spolnog uznemiravanja radi načina na koji je profesionalno ispunila svoje službene dužnosti potpuno je irelevantno je li do spolnog uznemiravanja došlo u radnim prostorijama ili unutar radnog vremena.

Iz medija:

Policajac na radnom mjestu ošamario kolegicu - i nikome ništa, Vijesti.hr, 21.11.2014.

Policajac na radnom mjestu ošamario kolegicu - i nikome ništa, danas.net.hr, 21.11.2014. i netkafa.net

 

Više o slučaju:

Nije kriv: Policajčev šamar kolegici neprihvaljiv, no ne i kažnjiv, Novi list, 20.11.2014.