Priopćenje vezano za praksu iskorištavanja ženskog tijela u svrhu oglašavanja
- 13 Listopad 2016
Na društvenim mrežama pojavio se oglas vezan za jedan gastronomski događaj u Splitu kojim se oglašava da se traži „izuzetno zgodna hostesa“ koja će dva puta po sat vremena ležati na stolu dok gosti uzimaju hranu s njezinog polugolog tijela. Sve što se od nje traži je „glumiti stalak za hranu na stolu“. Poslodavac nije poznat, a zainteresirane se trebaju javiti na objavljeni e-mail i dostaviti svoju sliku. Ne procjenjujući ovakav oglas iz moralnog aspekta, budući da to nije u nadležnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, želimo skrenuti pozornost na ono što jest u našoj nadležnosti, a to je uvredljiv, ponižavajući i omalovažavajući odnos prema ženi i njezinoj ulozi u društvu.
Već nebrojeno puta smo upozoravali da je eksploatiranje obnaženog ili polu-obnaženog ženskog tijela jedan od najupornijih načina diskriminacije žena temeljem spola. Nažalost, zbog snažne patrijarhalne tradicije i podjele rodnih uloga prema kojoj je žena pasivna dekoracija, važna i vrednovana prvenstveno zbog svog fizičkog izgleda i podčinjenosti drugima, mediji i oglašivači i dalje temelje svoje sadržaje i oglase na takvoj percepciji i na taj način podržavaju, odnosno jačaju status quo neravnopravnosti.
Praksa hiperseksualizacije i obnaženosti ženskog tijela koje se koristi kao ukras u oglašavanju svega i svačega, (npr. elektro-materijala, ugradnje auto-dijelova, automobilskih guma, klima uređaja, podnog grijanja, pranja automobila) ili, kao u konkretnom primjeru, pretvaranja u stalak za hranu, prikazuje ženu, ne kao osobu koja ima svoj integritet, dostojanstvo i volju, već kao depersonalizirani predmet, „mrtvu prirodu“, nešto prema čemu nismo dužni uspostaviti ljudski odnos i nismo dužni poštovati. Jedan od negativnih učinaka odnosa prema ženama kao prema stvarima, objektima i vlasništvu, a ne kao prema ravnopravnim ljudskim bićima, je stvaranje i osnaživanje društvene klime u kojoj će mnogi smatrati da se i inače žene nema što pitati, da one nisu jednako sposobne kao muškarci i da nemaju što tražiti na pozicijama gdje se donose odluke. Mnogima će, nažalost, takva percepcija žene poslužiti i kao opravdanje za nasilje.
Takvim se načinom i odnosom prema ženama i ženskom tijelu, na koji Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova neprestano upozorava i javnost i Hrvatski sabor u svojim izvješćima, podržava i širi diskriminirajući sustav vrijednosti koji žene prikazuje kao manje vrijedni dio društva i kao takav nije u skladu s ciljevima Zakona o ravnopravnosti spolova niti sa Ustavom RH.
Jedno od brojnih istraživanja koje je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova provela 2012. godine na uzorku od 12.241 članaka s fotografijom objavljenih na 514 naslovnica 9 najčitanijih Internet portala, između ostalog je pokazalo da se kod žena prije svega cijeni mladost, fizički izgled i pasivnost (starijih žena ima za 35 puta manje nego mladih, dok su muškarci srednje i starije dobi zastupljeni na fotografijama i u vijestima pet puta češće od žena srednje i starije dobi; žene su polu-odjevene ili razodjevene na svakoj 3. fotografiji te čine većinu osoba koje se prikazuju bez glave - 94%).
Ne zaboravimo da ovakav diskriminirajući, ponižavajući i omalovažavajući odnos prema ženama ima utjecaj na mlade osobe, i djevojčice i dječake koji, pod utjecajem ovakvih slika i poruka o ulozi žena i ženskog tijela, uče o tome kako doživljavati sami sebe i druge i što se od njih očekuje temeljem njihovog spola. Stoga ovakav odnos i ovakva praksa nisu nimalo bezazleni niti bi se njihov značaj smio umanjivati ili ignorirati. U svakom slučaju ovakvi primjeri, kojih nažalost nije malo, zaslužuju društvenu osudu i reakciju. U svrhu prevencije neophodno je osvještavanje i edukacija na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava.
Iz medija: