Podzastupljenost žena u Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

Nastavno na novinarski upit, Pravobraniteljica je dala izjavu za Jutarnji list na temu podzastupljenosti žena u Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Pravobraniteljica je izvijestila da je u siječnju ove godine zaprimila pritužbu na Prijedlog odluke o imenovanju osam članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nastavno na pritužbu, od Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražena je dostava popisa predloženih kandidata i kandidatkinja za članove/ice Vijeća. Iz dostavljenog popisa proizlazi da je zaprimljeno ukupno 28 prijava, od čega se 5 prijava odnosilo na osobe ženskog spola, a 23 na osobe muškog spola.

Od 28 prijava, 3 su otpale (1 kandidat je povukao kandidaturu, 1 kandidatkinja nije udovoljavala uvjetima, a prijava 1 kandidatkinje nije pristigla u natječajnom roku), zbog čega je naposljetku broj kandidata/kinja koji su sudjelovali u postupku izbora sveden na 25 (3 žene i 22 muškarca). Te kandidate/kinje predložila su 22 različita predlagatelja.

Od 25 kandidata/kinja, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora izabrao je 8 kandidata koje je predložio Hrvatskom saboru za članove Vijeća, među kojima nema žena. Iz navedenih brojki proizlazi da su žene značajno podzastupljene bile već prilikom samih prijava na javni poziv, s obzirom da su od ukupno 25 kandidata/kinja u izbornom postupku sudjelovale samo 3 žene. Budući da se prema čl.11.st.3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 - O, RUSRH i 60/15 - OUSRH) kandidati/kinje utvrđuju na temelju prijedloga koje podnose ,,znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveučilišni senati, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i članovi akademske zajednice", te uzimajući u obzir da je spomenutih 25 kandidata/kinja predloženo od strane 22 različita predlagatelja, Pravobraniteljica je zaključila da nema osnova za dovođenje u pitanje kriterija prema kojima su kandidati predloženi, odnosno da nema osnove za sumnju da kandidati nisu predloženi prema kriterijima znanstvene izvrsnosti, kompetentnosti i stručnosti.

Međutim, ostaje otvoreno problemsko pitanje zbog čega su žene u tolikoj mjeri podzastupljene na natječaju za jedno od najprestižnijih pozicija u području znanosti, visokog obrazovanja i tehnologije. Odgovor na to pitanje zasigurno leži u činjenici da to područje nije izuzeto iz općeg trenda podzastupljenosti žena na najvišim hijerarhijskim pozicijama u hrvatskom društvu. Fenomen staklenog stopa s kojima se žene susreću prilikom napredovanja u profesionalnoj karijeri karakterističan je ne samo za tradicionalna ,,muška" područja rada i zapošljavanja, nego čak i za ona tradicionalno ,,ženska" područja, poput područja obrazovanja. Ovaj slučaj samo je jedan primjer postojećeg trenda koji predstavlja strukturalni problem i kojeg valja rješavati na razini bazičnih principa funkcioniranja hrvatskog društva, nastojeći mijenjati samu ulogu žene u društvu.

Članak je objavljen u današnjem broju Jutarnjem lista, a dostupan je u privitku.