Izjava za Večernji list o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala je izjavu za Večernji list kojem se obratila 40-godišnjakinja koja je na poslu izložena seksualnom zlostavljanju. Članak je objavljen 21. svibnja 2012. pod naslovom "Prijavila kolegu, a šef na to: Pa žena mu je bujnija".

U svojoj izjavi (koja je djelomično objavljena) pravobraniteljica je istaknula da konkretan slučaj upućuje na klasičan slučaj seksualnog uznemiravanja kakvi se, na žalost, nerijetko događaju ženama na tržištu rada. Pravobraniteljica je u 2011. godini zaprimila 34 pojedinačne pritužbe vezane uz seksualno uznemiravanje, što predstavlja 42,5% svih zaprimljenih pritužbi vezanih uz spolnu diskriminaciju u području zapošljavanja, radnih uvjeta i socijalnih prava vezanih uz radnopravni status. U slučajevima u kojima ustanovi utemeljenost pritužbe, pravobraniteljica poslodavcu izdaje upozorenje o diskriminatornom postupanju i odgovarajuće preporuke u smislu sprječavanja daljnje diskriminacije i uklanjanja nastalih štetnih posljedica.

Uz mogućnost podnošenja pojedinačne pritužbe radi spolne diskriminacije Pravobraniteljici, žrtve seksualnog uznemiravanja također na raspolaganju imaju i neka druga sredstva zaštite. Ako smatra da je izložena seksualnom uznemiravanju, osoba se uvijek može osloniti na čl. 139. Zakona o radu i zatražiti od poslodavca da zaštiti njezino dostojanstvo. U tom trenutku poslodavac ima obvezu provesti postupak u kojem će nepristrano i objektivno utvrditi je li u konkretnom slučaju došlo do uznemiravanja. Kako bi ispunili ovu obvezu, poslodavci moraju izraditi i objaviti skup obvezujućih pravila kojima su definirali tijek i sadržaj postupka zaštite dostojanstva, odnosno odgovarajuće mjere zaštite. Štoviše, poslodavac ima obvezu imenovati i stručno osposobiti posebnu osobu (povjerenika/cu za zaštitu dostojanstva) koje će na stručan i objektivan način rješavati ovakve pritužbe. Pri pokretanju ovakvog postupka uvijek je korisno zatražiti podršku i pomoć sindikalnih organizacija.

U slučaju da poslodavac nije u stanju ili ne želi ispoštovati opisanu obvezu, žrtva se može odlučiti za jednu od sljedećih opcija. Prvo, može se pritužiti Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova i sačekati njezinu odluku i reakciju poslodavca. Ako poslodavac ne postupi po upozorenju i preporuci Pravobraniteljice, žrtva tada ili samostalno ili uz podršku Pravobraniteljice može od suda zatražiti da sankcionira poslodavca.

Drugo, žrtva se može odlučiti da izravno zatraži sudsku zaštitu. Naime, ako smatra da poslodavac neobjektivno i neodgovorno postupa povodom njezinog zahtjeva radi zaštite dostojanstva žrtva može prekinuti rad. Institut prekida rada čuva njezin radnopravni status tj. obvezuje poslodavca da izvršava sve obveze prema žrtvi, uključujući isplatu plaće, bez obzira što je prestala dolaziti na svoje radno mjesto. No, ako se odluči za prekid rada , žrtva uznemiravanja obvezna je u kratkom roku od 8 dana pokrenuti sudski postupak pred parničnim sudom u kojem će od suda tražiti da utvrdi postojanje seksualnog uznemiravanja kao oblika spolne diskriminacije zabranjenog Zakonom o ravnopravnosti spolova. Ako ne ispuni ovaj uvjet gubi pravo na prekid rada što za nju može imati vrlo teške posljedice kao što je otkaz razdnog odnosa od strane poslodavca.