Pravobraniteljica dala izjavu za Glas Slavonije

Glas Slavonije objavio je članak o položaju žena u Slavoniji i Baranji. U okviru članka objavljena je i izjava pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić. Pravobraniteljica je naglasila kako temeljem svojih posjeta raznim županijama u Hrvatskoj može reći da je u odnosu a neka druga područja Hrvatske, poput Like ili zaleđa Šibenika, Slavonija i Baranja u povoljnijem položaju, odnosno da su žene daleko aktivnije i povezanije, da sudjeluju u aktivnostima i u sklopu obiteljskog gospodarstva razvijaju ekonomiju uključivanjem u seoski turizam.

 

 

Pojedini problemi, koji u znatnoj mjeri pogađaju i žene, zajednički su većini ruralnih područja, iako ne u istoj mjeri i obimu. Naime, jedan od glavnih problema je pitanje loše prometne infrastrukture i to prvenstveno slabije povezanosti ruralnih područja sa županijskim centrima, kako u primorskim i otočnim krajevima tako i u kontinentalnim područjima (Prilikom posjete Sisačko-moslavačkoj županiji (Majur) kao jedan od većih problema naveden je upravo problem slabe infrastrukture i prometne povezanosti, kao i visoke cijene lokalnog prijevoza na tom području. Slični problemi postoje i u Virovitičko-podravskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.).

 

Navedeno za posljedicu ima otežanu dostupnost lokalnog stanovništva gotovo svim servisima (kulturnim, ekonomskim, društvenim) odnosno socijalnu isključenost koja najčešće pogađa upravo žene, a čemu pridonosi i njihova slabija razina obrazovanja te ekonomska ovisnost. Društveni doprinos žena u ruralnim područjima nikako se ne može održati temeljem njihovog entuzijazma, volonterizma i upornosti bez valoriziranja njihovog rada.

 

Osim što snažne tradicijske uloge predstavljaju prepreku za razvoj potencijala ruralnih žena, izražena patrijarhalnost u ruralnim područjima često za posljedicu ima i ekonomsku ovisnost žena, a što pogoduje i ekonomskom nasilju kao i ostalim oblicima obiteljskog nasilja. Međutim unatoč lošijem položaju žena u ruralnim područjima, pojedine županije još uvijek na svom području nemaju niti jednu žensku organizaciju civilnog društva (Šibensko-kninska i Zadarska županija) koja bi provodila edukaciju o ostvarivanju načela ravnopravnosti spolova i okupljala žene, dok su u Osijeku, na primjer, žene povezane kroz razne organizacije civilnog društva.

 

Što se zapošljavanja tiče, žene u ruralnim područjima se zbog slabije obrazovanosti, ali i loše prometne infrastrukture kao i nepostojanja dječjih vrtića, otežano zapošljavaju te uglavnom vode brigu o kućanstvu, o starijim članovima obitelji i djeci, pritom aktivno sudjelujuću i u svim poljoprivrednim poslovima. U cilju poboljšanja postojeće situacije i Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011.-2015. predviđa dvije mjere radi unaprjeđivanja znanja i svijesti o položaju žena u ruralnim područjima, a koje mjere (između ostaloga) obuhvaćaju i područje zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja ruralnih žena.

 

Sve navedeno dovodi i do slabije političke participacije žena u tijelima lokalne vlasti, ali i općenito u tijelima političkog odlučivanja na svim razinama. Stoga je radi poboljšanja postojeće situacije svakako nužna pomoć i potpora upravo lokalne vlasti koja odlučuje o ciljevima, smjernicama i strategijama lokalnih sredina, a koje zatim određuju daljnji smjer razvoja i prioritete lokalne zajednice. Naime, upravo su lokalne zajednice te koje imaju prvi i neposredni kontakt sa stanovništvom na svom području te stoga i najbolje poznaju njihove potrebe. U svjetlu navedenog, lokalna bi vlast trebala voditi posebnu brigu i o rodno-osjetljivom proračunu.

 

Članak u Glasu Slavonije, 27. svibnja 2013.