Sastanak Radne skupine za izmjene i dopune Protokola o integraciji žrtava trgovanja ljudima

U prostorijama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održan je sastanak Radne skupine za izmjene i dopune Protokola o integraciji/reintegraciji žrtava trgovanja ljudima, a u kojoj sudjeluje i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Pravobraniteljica se aktivno uključila u rad navedene Radne skupine ukazujući na nužnost prepoznavanja specifičnih potreba svake pojedine žrtve, pri čemu svakako treba imati u vidu spol i dob žrtve kao i oblik eksploatacije kojem je žrtva bila izložena, ali i spolnu orijentaciju, rodni identitet te eventualnu trudnoću odnosno majčinstvo/očinstvo žrtve. Naime pojedine kategorije žrtava trpe različite posljedice nasilja kojem su bile izložene te stoga treba razviti specijalizirani, sveobuhvatni i interdisciplinarni pristup u pružanju pomoći i podrške.

 

U kontekstu navedenog Pravobraniteljica ističe kako Direktiva 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava (od 5.4.2011.) priznaje posebnost trgovanja ljudima vezano za spol te činjenicu da se ženama i muškarcima često trguje iz različitih razloga. Zbog toga, a sukladno Direktivi, mjere potpore i pomoći trebaju također uzimati u obzir spol, ako je to moguće. I Konvencijom Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima promiče se pristup koji se temelji na zaštiti ljudskih prava, usmjeren na žrtve u odnosu na spol i dob kao i vrstu traume te će se njime primijeniti rodna osviještenost i voditi računa o interesima djece.

Pravobraniteljica je ukazala kako period integracije u društvo svakako obuhvaća i podršku u ostvarivanju roditeljstva osobama koje su identificirane kao žrtve trgovanja ljudima, a koja podrška se očituje kroz npr. pružanje odgovarajuće i specifične zdravstvene zaštite (posebice trudnica), ali i pravne zaštite (radi eventualnog ostvarivanja novčanih prava koja bi im pripadala s osnova trudnoće i poroda kao npr. rodiljna naknada, dječji doplatak i slično).

Poseban pristup treba imati i prilikom integracije/reintegracije pripadnika/ica spolnih i rodnih manjina koji/e su bili/e identificirani/e kao žrtve trgovanja ljudima. Naime navedena kategorija žrtava se nalazi u dodatno nepovoljnijem položaju, češće su izloženi/e kaznenim djelima motiviranim mržnjom te i dalje postoje određene prepreke za postizanje njihove stvarne ravnopravnosti, posebice u vidu stereotipa.

Nadalje, treba imati u vidu i oblik eksploatacije kojem je žrtva bila izložena, sa posebnim naglaskom na spolnu eksploataciju. Naime Pravobraniteljica je u svom Izvješću o radu za 2017. analizirala pribavljene podatke MUP-a iz kojih proizlazi kako su u 2017. muškarci u najvećem broju slučajeva (58%) bili eksploatirani za činjenje protupravnih radnji, a zatim slijedi radna eksploatacija (37%). Dok su muškarci u svega jednom slučaju bili spolno eksploatirani (udio od 4%), žene su istodobno najčešće bile eksploatirane upravo spolno (44% slučajeva), a zatim slijedi radna eksploatacija (27%) i eksploatacija za činjenje protupravnih radnji (22%). Seksualno nasilje, uz obiteljsko, ulazi u dominantne oblike rodno uvjetovanog nasilja, odnosno nasilja u kojem je u većini slučajeva počinitelj muškarac, a većina žrtava su žene.

Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je predložila uvrštavanje odredbi kojima bi se dodatno osiguralo i ojačalo pružanje programa pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima s višestrukim, specifičnim rizicima i potrebama.