13. sjednica Odbora za ravnopravnost spolova

hsOdržana je 13. sjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na kojoj se raspravljalo o Prijedlogu zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kao i o Izvješću o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u 2011.g. Druga točka dnevnog reda vezano za Izvješće Ministarstva pravosuđa o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2011.g., skinuta je s dnevnog reda zbog nedolaska predlagača. Vezano za Prijedlog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (u daljnjem tekstu: Zakona), pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je naglasila da se radi o Zakonu koji nije rodno osviješten kada se radi o propisivanju djela i kazni za osobe koje se bave prostitucijom. Nema svijesti o tome da prostitucija predstavlja eksploataciju uglavnom žena te u konačnici predstavlja nasilje nad ženama koje provode muškarci.

Iako je predlagač zakona kod predlaganja zakonodavnog teksta naglašavao da se radi o propisivanju tzv. „švedskog modela“ jasno je da se radi o hibridnom rješenju jer su skandinavske zemlje dekriminalizirale osobe koje pružaju seksualne usluge i kazneno procesuirale korisnike/tražitelje seksualnih usluga. U odnosu na postojeće odredbe sada važećeg Zakona, proširuje se krug odgovornosti osoba koje se bave prostitucijom budući propisuje kažnjavanje i za osobu koja nudi i osobu koja pruža seksualne usluge. Naime, do sada je kažnjavanju podlijegala samo osoba koja se odaje prostituciji, čime se kažnjavalo višekratno pružanje usluga prostitucije, dok je sada kažnjivo i jednokratno pružanje odnosno korištenje seksualnih usluga.

Izvješće o poslovanju HAMAG-a izazvalo je niz pitanja vezano za poticanje učešća žena poduzetnica u kreiranju projekata, odobravanju zahtjeva za jamstva za investicije u gospodarstvu, posebnom bodovanju određenih društvenih skupina u ocjenjivanju projekata, dostupnost agencija na regionalnoj razini, uključivanje lokalne uprave u edukaciju žena poduzetnica i pisanje kvalitetnih projekata, ukazano je na najčešće razloge odbijanja zahtjeva jamstava kao što je iz formalnih razloga (nepotpuna dokumentacija, neudovoljavanje propisanim kriterijima jamstvenih programa) i sl.

Glede navedenog, pravobraniteljica je prema iskazima žena poduzetnica ukazala na slabu informiranost žena poduzetnica na lokalnoj/regionalnoj razini gdje nisu upućene, informirane niti educirane za pisanje kvalitetnih programa čime se smanjuje i njihovo učešće u pristupnim jamstvima.

Share