Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora o izvanbračnim zajednicama

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sudjelovala je na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora „Reguliranje prava osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama u novom obiteljskom zakonu“ koju je Odbor organizirao u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb. Osim pravobraniteljice, uvodničari i uvodničarke bili su Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica AŽKZ-a, saborske zastupnice Gordana Sobol, Jadranka Kosor i Mirela Holy, saborski zastupnik Branko Vukšić te predstavnica Ženske mreže Hrvatske Mirjana Kučer.

Pravobraniteljica je u svom izlaganju navela da je još 2010. Institucija Pravobraniteljice krenula  s inicijativom prema Hrvatskom saboru za usklađivanje tzv. financijskih zakona s organskim Zakonom o ravnopravnosti spolova te dala pregled dosadašnjih aktivnosti vezanih uz reguliranje prava osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama. Između ostalog, pravobraniteljica je naglasila da je granica od 3 godine, određena da bi se zajednica smatrala izvanbračnom, previsoka. Vrhovni sud RH je svojom odlukom Kž 522/99 naveo kako je izvanbračna zajednica ona koja je istovremeno i gospodarska zajednica, te zajednica u kojoj se rađaju djeca. Slijedi da je za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice dovoljan zajednički život u trajanju od nekoliko mjeseci. Pravobraniteljica smatra da je 1 godina razumno vrijeme čijim istekom, uz postojanje svih sadržajnih elemenata takve zajednice, može biti potvrđeno da su partneri suglasni u namjeri života u izvanbračnoj zajednici. Nadalje, budući da iz teksta OZ proizlazi predlagatelj zakona uvjetuje ostvarivanje određenih prava (prava na posvojenje, ostvarivanje porezne olakšice prilikom kupnje prve nekretnine i sl.) stupanjem u brak. Time država zadire u osobno pravo pojedinca i pojedinke da izaberu u kojoj vrsti zajednice će živjeti – bračnoj ili izvanbračnoj.

Neriješeno je i pitanje prava na posvojenje djece u izvanbračnim zajednicama. S obzirom da se posvojenje, osim bračnim drugovima, iznimno dozvoljava osobama koje žive same, potpuno je nejasno zašto se to pravo uskraćuje osobama koje žive u izvanbračnoj zajednici, ili im se stjecanje tog prava uvjetuje sklapanjem braka. Isto tako i dalje će postojati diskriminacija izvanbračnih partnera u odnosu na porezne olakšice koje država osigurava bračnim partnerima. Prije svega to se odnosi na: kupnju prve nekretnine, darovanje, nasljeđivanje, situaciju kada nezaposleni bračni/a partner/ica može predstavljati tzv. „poreznu olakšicu“.

Prijedlog Zakona o životnom partnerstvu, pravno je sigurniji u mnogim aspektima od statusa osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama iako u financijskom smislu imaju isti tretman.

Pravobraniteljica je navela važeći Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kao primjer dobre prakse. Pravilnik je podzakonski akt donijet temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a čl. 12 izjednačava izvanbračnu i bračnu zajednicu te navodi da izvanbračni drug može steći status člana obitelji osiguranika te ostvariti pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, a pri tom za utvrđivanje postojanja prava na isto čak niti ne traži odluku donesenu u postupku pred sudom, već propisuje manje strože uvjete.

 

Iz medija:

Obiteljskim zakonom treba izjednačiti bračnu i izvanbračnu zajednicu, Libela.org, 22.3.2014.

Odbor za ravnopravnost spolova: Izvanbračnu zajednicu treba izjednačiti s bračnom, Index.hr, 19.3.2014.

Odbor: Zakonom izjednačiti izvanbračnu i bračnu zajednicu, HRT, 19.3.2014.

U Obiteljskom zakonu izvanbračnu zajednicu izjednačiti s bračnom, Slobodna Dalmacija, 19.3.2014.

Saborski odbor: u Obiteljskom zakonu izvanbračnu zajednicu izjednačiti s bračnom, Legalis, 19.03.2014.

U Obiteljskom zakonu izvanbračnu zajednicu izjednačiti s bračnom, Press Report, 19.4.2014.

Pozivaju Vladu da izjednači izvanbračne i bračne zajednice, dnevno.hr, 19.3.2014.