Održana Konferencija o Povelji o temeljnim pravima EU-a

Institucija Pravobraniteljice je 17. i 18. prosinca 2014. godine, na poziv i u organizaciji Europske komisije (dalje u tekstu EK), sudjelovala na konferenciji u Bruxelles-u pod nazivom: „Povelja o temeljnim pravima Europske unije - procjena i odgovor na potrebe za edukacijom i treningom pravnika/ica i javnih službenika/ica“. U konferencijskom centru Europske komisije  - Albert Borschette u Bruxelles-u, oko 200 stručnjaka/kinja prava, ali i drugih društvenih i srodnih znanosti iz cijele Europske unije raspravljalo je probleme vezane uz primjenu Povelje o temeljnim pravima EU-a (dalje u tekstu: Povelja) na područjima zemalja članica kao i o međusobnom odnosu Povelje s drugim europskim i međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava.

Konferenciji je prisustvovalo i više od 30 predavača/ica, među kojima povjerenica za pravdu, potrošačka prava i rodnu ravnopravnost EK - Vera Jourova, direktor odjela EK za temeljna prava, državljanstvo i pravdu - Paul Nemitz, direktorica odjela za podizanje kapaciteta u FRONTEX-u - Beatrice Comby, profesor europskog prava i direktor stockholm-skog Instituta za europsko pravo - Ulf Bernitz, direktor Europske agencije za temeljna prava (FRA) - Morten Kjaerum, direktorica njemačkog Instituta za ljudska prava i članica Europske mreže ljudsko-pravaških institucija (ENNHRI) – Beate Rudolf, predstavnici EQUINET-a (Europske mreže institucija za jednakost) kao i mnogi drugi koje možete pronaći pod ovim linkom.

Predavači su u intenzivnoj dvodnevnoj diskusiji sa sudionicima konferencije pokušali  doći do odgovora na pitanja kao što su na koji način i koju vrstu treninga i edukacije treba osigurati pravnicima, odvjetnicima, sucima, tužiteljima i javnim službenicima kako bi se osigurala efikasna i direktna primjena Povelje u nacionalnom sustavima zemalja članica. Osim ove debate, sudionici konferencije i predavači otvoreno su raspravljali i vezano uz probleme koji proizlaze iz činjenice postojanja dva paralelna mehanizma za zaštitu temeljnih ljudskih prava na nivou EU-a - Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (dalje u tekstu: Konvencija) i Povelje, te njihovog odnosa, kao i činjenice da dva različita suda sude u pravno vrlo sličnoj materiji - Eurposki sud za zaštitu ljudskih prava Vijeća Europe te Sud pravde Europske unije.

Raspravljali su se i problemi vezani uz odnose domaćih pravnih sustava zemalja članica prema (nad)pravu EU-a posebice u odnosu na Povelju, odnosi među nacionalnim tijelima za ljudska prava i europskim mrežama za ljudska prava, kao i o potrebama da se treninzi i edukacije održavaju na područnim (regionalnim) i lokalnim nivoima nacionalnih država.

Predstavnik Institucije pravobraniteljice, Nebojša Paunović, na konferenciji je dogovorio razmjenu informacija o projektu koji financira EK, a provedba kojeg je predviđena za 2015. – 2017. od strane Europskog centra za pravosudnu suradnju Europskog sveučilišnog instituta (EUI). Projekt naziva: "Don't knock on the wrong door: CharterClick!" (vidi privitak) cilja na promociju i edukaciju boljeg razumijevanja u kojim slučajevima je Povelja primjenjiva, a u kojima ne. Također, Projekt cilja prikupiti i određeni broj slučajeva konkretne primjene Povelje Suda pravde EU-a kao i država članica sa svrhom kreiranja javne i lako dostupne web-baze podataka s opisom prakse konkretnih slučajeva. Dogovoreno je da će se nakon razmjene informacija o projektu, razmisliti o mogućoj suradnji Institucije pravobraniteljice s Europskim centrom za pravosudnu suradnju na rečenom projektu odnosno dostavljanju konkretnih slučajeva iz prakse rada Pravobraniteljice. Inače, na konferenciji je predstavljen i upravo završen priručnik EUI-a u izradi kojeg je sudjelovao i hrvatski pofesor prava gsp. Mislav Mataija. Priručnik nosi naziv: "Tehnike pravosudne interakcije - njihov potencijal i mogućnost korištenja kod europskog sudovanja u području temeljnih prava" Uz predstavnika Institucije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz Republike Hrvatske konferenciji su prisustvovali i gsp. Branko Sočanac, ravnatelj vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, gđa. Dijana Mandić, načelnica Odjela za stručno usavršavanje vježbenika, savjetnika u pravosudnim tijelima i pravosudnih dužnosnika Pravosudne akademije i gđa. Monika Čavlović, savjetnica Pučke pravobraniteljice.  

Zaključno je izneseno kako je EU pravno vrlo dinamična i promjenjiva tvorevina koja je izvorno bila zamišljena i osnovana kao ekonomska zajednica da bi se danas pretvorila u zajednicu država koje povezuju temeljne vrijednosti ljudskih, gospodarskih i socijalnih prava i sloboda pojedinaca propisanih upravo u Povelji. Stoga, zaključeno je kako je potrebno uložiti puno više napora u ujednačavanje europske pravne stečevine i prakse u državama članicama i to upravo kroz podizanje svijesti i znanja o važnosti i ulozi temeljnih prava za budućnost Unije. Ovo je naravno moguće kroz frekventniju organizaciju interaktivnih i edukativnih treninga o primjeni Povelje na svim razinama Europske unije, s posebnim naglaskom na lokalnu i regionalnu komponentu. Osim toga, naglašeno je kako Povelja ne bi trebala biti nikakva konkurencija Konvenciji već komplementarni mehanizam zaštite i osiguranja poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda kao fundamentalnih vrijednosti od kojih je sazdana Unija.

Podsjetimo, Poveljom o temeljnim pravima EU određuju se temeljna ljudska prava i slobode koja Europska unija i države članice moraju poštovati pri provedbi vlastitih prava. Riječ je o pravno obvezujućem instrumentu koji je donesen kako bi se izričito priznala i osigurala transparentnost uloge koju temeljna ljudska prava i slobode imaju u pravnom poretku Unije. Povelju o temeljnim pravima Europske unije svečano su proglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija u Nici 2000. godine. Nakon unesenih izmjena, ponovno je proglašena 2007. godine. No, svečano proglašenje Povelju nije učinilo pravno obvezujućom. Usvajanje nacrta Ustava za Europu, potpisanog 2004., dalo bi joj obvezujuću snagu. Međutim, zbog neuspjelog postupka ratifikacije Ustava EU, Povelja je sve do donošenja Ugovora iz Lisabona i dalje bila samo deklaracija o pravima. Povelja je postala pravno obvezujućom 1. prosinca 2009. godine. Člankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) predviđa se da „Unija priznaje prava, slobode i načela određena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima […], koja ima istu pravnu snagu kao i Ugovori.” Povelja stoga čini primarno zakonodavstvo EU-a. Kao takva, ona predstavlja parametar prema kojemu se ispituje valjanost sekundarnog zakonodavstva EU-a i nacionalnih mjera.