Regionalna konferencija "Femicid Watch - za prevenciju femicida u RH"

24 Studeni 2016

grupna slika web U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – 25. studenog, kojim počinje međunarodna kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova organizirala je u Zagrebu Regionalnu konferenciju „Femicid Watch – za prevenciju femicida u Republici Hrvatskoj“. Konferenciju su otvorile pravobraniteljica Višnja Ljubičić i dr.sc. Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Uvodni govor o rodnom aspektu nasilja i nasilju kao globalnom problemu govorila je posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice, dr. Dubravka Šimonović koja je ujedno predstavila inicijativu pokretanja promatračkog tijela ili sustava na nacionalnim razinama nazvanog „Femicid Watch“ koji bi pratili pojavnost ubojstava žena iz rodnog aspekta te analizirali podatke radi uočavanja ključnih propusta koji dovode do ubojstava žena od strane njihovih supruga ili bivših i sadašnjih partnera.

Prvi panel konferencije bio je posvećen stanju u regiji, zakonodavnom okviru kao i statističkim podacima vezanim za ubojstva žena i nasilje u obitelji. Temu je otvorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je dala kratak presjek iskustava institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH u suzbijanju rodno-uvjetovanog nasilja. Osvrnula se na trend povećanja broja prijava kaznenog djela među bliskim osobama, zabrinjavajuće rezultate istraživanja prema kojem oko 40% mladih smatra da je nasilje partnera prema partnerici opravdano, propuste nadležnih tijela, problem dvostrukog uhićenja, preblage kazne, nereagiranje na nasilje kod partnerskih veza koje traju kraće od 3 godine jer takvo nasilje nije definirano Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji te način medijskog izvještavanja o nasilju nad ženama. Istaknula je da problem nasilja nad ženama, uočen temeljem pritužbi koje institucija Pravobraniteljica zaprima, obuhvaća nekoliko ključnih točaka: problem blagog kažnjavanja nasilnika, neprepoznavanje nasilja nad ženama, nerazlikovanje žrtve od počinitelja, kasno i/ili neadekvatno reagiranje na nasilje, prelaženje preko višestrukog nasilja. Istaknula je nužnost sustavne i kontinuirane edukacije svih dionika.

O stanju u drugim zemljama regije vezano za femicid i rodno uvjetovano nasilje nad ženama govorile su gošće iz regije:
Brankica Janković, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije,
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine,
Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.
Moderirala je dr. Dubravke Šimonović.

Na drugom panelu pokušalo se sagledati sadašnje stanje i definirati mehanizmi prevencije nasilja u obitelji i partnerskim vezama koja dovode do ubojstava žena. O statističkim podacima kao i o kampanja osvještavanja govorio je Dražen Vitez, zamjenik glavnog ravnatelja policije za opću sigurnost. O zakonodavnom okviru i načinu procesuiranja počinitelja te mehanizmima zaštite žrtava govorila je Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda RH. Gordana Sobol, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova 5., 6. i 8. saziva Hrvatskog sabora, Nada Drobnjak, bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost 25. saziva Skupštine Crne Gore i dr. Maja Mamula iz Ženske sobe – Centra za Seksualna prava, Zagreb, svojim izlaganjima na 2. panelu ukazale su na konkretne slučajeve i probleme u funkcioniranju sustava zaštite žrtava, procesuiranja počinitelja i prevencije.

Na kraju Konferencije doneseni su zaključci:

1.    Hitno pokretanje postupka ratifikacije Istanbulske Konvencije.
2.   Intenzivna, organizirana, sveobuhvatna i sustavna edukacija svih organizacija, tijela i institucija koje se bave nasiljem nad ženama (prvenstveno, policije, državnog odvjetništva i sudova)
3.   Umrežavanje, koordinacija i zajedničko djelovanje kroz međuinstitucionalnu suradnju i razmjenu informacija između svih dionika uključenih u proces prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama. Jačanje i formaliziranje suradnje s organizacijama civilnog društva.
4.    Dosljedna provedba politike „Nulte tolerancije prema nasilju nad ženama“.
5.   Poboljšati učinkovitost postupanja relevantnih institucija na prvu dojavu o obiteljskom nasilju. Neadekvatna reakcija nadležnih institucija na ranije prijavljivano nasilje u obitelji najčešće dovodi do ubojstava žena.
6.    Osvijestiti činjenicu da je nasilje nad ženama velika kočnica ukupnom razvoju društva.
7.    Uvesti rodno-senzibilnu statistiku vezano uz nasilje nad ženama u sve institucije, posebice na sudovima.
8.    Ojačati preventivne mjere, posebice kroz sustavnu izobrazbu djece i mladih o pogubnosti nasilja nad ženama.
9.    Svaki pojavni oblik nasilja nad ženama goniti po službenoj dužnosti.
10. Ojačati regionalnu suradnju i osigurati češću razmjenu iskustava.
11. Organizirati zakonodavni, praktični i provediv okvir sveobuhvatne podrške žrtvama nasilja prije, za vrijeme i nakon postupaka procesuiranja obiteljskih nasilnika.
12. Ustanoviti tijelo i suradnju tijela efikasnog i sveobuhvatnog monitoringa, prikupljanja podataka, analize slučajeva ubojstava žena i izvještavanja – „Femicid Watch“.