Posjetite nas na:
Pravobraniteljica predala Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2017.
- 03 Travanj 2018
Izvješće o radu za 2017. obuhvaća presjek godišnjeg rada institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija i drugih područja života. U okviru svojih nadležnosti, a temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova (ZRS), tijekom izvještajne godine radilo se na ukupno 2.685 predmeta koji su se, razvrstano po spolu oštećenih osoba, većinom odnosili na žene - 66,7%. Pritužbe se i dalje najviše odnose na diskriminaciju temeljem spola - 86,2%.
Zabilježen je blagi pad broja pritužbi glede spolne orijentacije u odnosu na prethodno razdoblje, što upućuje na to da pripadnike/ce spolnih i rodnih manjina treba nastaviti osnaživati za aktivnije korištenje dostupnih pravnih instrumenata zaštite od diskriminacije.
Najveći broj pritužbi se odnosi na područje rada i zapošljavanja te socijalne sigurnosti 52,4%.
Pravobraniteljica je provela: 1 neovisno istraživanje s ciljem ukazivanja Hrvatskom saboru i široj javnosti na pojave diskriminacije temeljem spola na tržištu rada i u obitelji; izradila je: 9 analiza radi praćenja provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova po različitim područjima života i rada; objavila je 3 publikacije (2 iz područja rada i radnih uvjeta i 1 iz područja socijalne sigurnosti).
Produkcijski i osobno sudjelovala u snimanju 1 dokumentarnog filma „Ravnopravnost“.
Pravobraniteljica je osnovala samostalno „Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljane podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje - Femicide Watch“; sudjelovala je na 160 događanja u Republici Hrvatskoj; imala ukupno 46 međunarodnih i regionalnih susreta; posjetila i aktivnostima bila prisutna u 15 županija i 19 gradova RH na ukupno 65 događanja; organizirala i su-organizirala 17 javnih događanja; aktivno sudjelovala na 20 sjednica odbora Hrvatskog sabora i gradskih i županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova; održala 6 edukacijskih radionica, surađivala sa 65 različitih organizacija civilnoga društva, ministarstava, agencija, županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, međunarodnih organizacija sa sjedištem u RH, inicijativa političkih stranaka i saborskih zastupnika i zastupnica, strukovnih udruga, fakulteta, pravnih osoba i drugih pravobraniteljskih ureda.
Ukupno je uputila 302 pisane preporuke, 229 upozorenja i 214 prijedloga. Došlo je do porasta postotka slučajeva u kojima se u potpunosti uvažavaju upozorenja/preporuke/prijedlozi Pravobraniteljice, a koje je uputila, postupajući po pritužbama kod kojih je utvrdila diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova, tijelima državne uprave, jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave i drugim tijelima s javnim ovlastima te drugim pravnim i fizičkim osobama - 90,9% (u odnosu na 84,4% u 2016.).
Godina 2017., za instituciju bila je izrazito plodonosna jer su se provodila 2 EU-projekta: „Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života“ i projekt „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“. Ponosni smo na činjenicu da smo u posljednje četiri godine dobili 3 EU-projekta koja zajedno vrijede 1.220.457 EUR-a i smatramo da je tako nešto, uz sve ostale aktivnosti koje provodimo, a koje su vidljive iz ovog Izvješća, velik uspjeh za instituciju od svega 12 zaposlenih osoba.
Od razdoblja recesije, najveći broj pritužbi odnosi se na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 52% (povećanje za 10 postotnih bodova u odnosu na 2016.). Prituživale su se najčešće žene, što ne čudi jer žene čine: većinu nezaposlenih 57% (i dalje se u manjoj mjeri zapošljavaju u odnosu na muškarce svih dobnih skupina i svih razina obrazovanja), većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na „stakleni strop“ (15% u uprava i 20% u nadzornim odborima d.d.), nemaju jednake mogućnosti za napredovanje (i dalje ne postoje odgovarajuće mjere koje bi na učinkovit način poticale participaciju žena na pozicijama ekonomskog odlučivanja) i imaju niže plaće – jaz u plaćama oko 11,3%. Na području rada i zapošljavanja, životna dob i majčinstvo sve se više pokazuje kao prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja žena (istek ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavci vrlo često koriste kao izgovor kako ne bi morali zadržati u radnom odnosu radnice koje koriste rodiljna prava).
Tijekom 2017. nastavljen je nepovoljan demografski proces koji traje posljednjih nekoliko desetljeća (rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina). Pravobraniteljica je ukazala na nekoliko trendova koji odražavaju nejednakost žena na tržištu rada, a istovremeno doprinose nepovoljnom demografskom kontekstu te predložila preporuke kojima ukazuje na potrebu: uvođenja mjera kojima će se potaknuti očevi da maksimalno koriste mogućnost korištenja roditeljskog/rodiljnog dopusta, što će olakšati ponovno uključivanje žena koje su rodile na tržište rada; ulaganja dodatnih napora i sredstava za širenje institucionalne mreže podrške i javnih servisa roditeljima oko brige/njege djece i starijih osoba.
Iako je zamijećen blagi porast korištenja roditeljskog dopusta od strane muških korisnika s 4,42% na 4,47%, ponovno se potvrdilo da je Hrvatska među članicama Europske unije zemlja u kojoj muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore. Pravobraniteljica zaključuje da se još uvijek nedovoljno provode mjere koje omogućavaju usklađivanje privatnih i profesionalnih obveza, odnosno usklađenje obiteljskog i poslovnog života.
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi, pritužuje se oko 61% očeva na nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrb nadležnih tijela – centara za socijalnu skrb i sudova, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj/partnerskoj zajednici.
Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja prekršajnih djela nasilja, ukupno je 77% muškaraca i 23% žena počinitelja/ica, što je identičan postotak onom iz 2015.-2016. Od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 92%, a žena 8%. Analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend brutalizacije sa smrtnim ishodom, ubijeno 15 žena od njima bliskih muškaraca. Zabrinjavajući trend da sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 17%. Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu.
Vezano za prava spolnih i rodnih manjina, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola nastavio se uspješno provoditi u praksi. Pravobraniteljica preporukama predlaže da se djela motivirana mržnjom temeljenoj na predrasudi prema građanima/kama istospolne orijentacije progone u okviru kaznenog postupka a ne kao prekršaj te unaprijediti sustav prikupljanja i obrade podataka vezanih uz sudske sporove, kao i sustav edukacije stručnih osoba koje postupaju u navedenim slučajevima. Postupajući po pritužbama građana/nki da su diskriminirani temeljem rodnog identiteta, uspostavljena je suradnja s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom znanosti i obrazovanja u cilju rješavanja njihovog pravnog statusa i pristupa zdravstvenim uslugama.
U javnom djelovanju Pravobraniteljice, kao i postupanju po pritužbama građana/ki, posebna pažnja se vodila u rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje ulaze u rizike višestruke diskriminacije – žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije i žrtve trgovanja ljudima, posebice ženama i djecom.
U području obrazovanja, postupalo se u više slučajeva koji se odnose na pitanja ravnopravnosti spolova u školskim udžbenicima i drugim nastavnim materijalima. Zabilježeni su pozitivni pomaci u pogledu unaprjeđivanja integracije građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole i uvođenja sadržaja vezanih za pitanja ravnopravnosti spolova kroz tu međupredmetnu temu. S druge strane i dalje se javljaju primjeri rodnih stereotipa u odgojno-obrazovnim materijalima, slijedom čega je Pravobraniteljica uputila trima najvećim izdavačima školskih udžbenika u Hrvatskoj[1] dopis vezano za poštivanje načela ravnopravnosti spolova u novoj generaciji udžbenika za osnovne i srednje škole.
Temeljem niza godina praćenja područja medija, ne može se reći da je došlo do pozitivnog pomaka u načinu na koji mediji prikazuju uglavnom žene, od prikazivanja žena kao objekta i isticanja njezinog izgleda i fizičkih atributa. No, zamijećen je broj kritičkog promišljanja građana/ki, koji sve više prijavljuju i ukazuju našoj instituciji na takve neprimjerene sadržaje, seksizam i seksističke izjave. Postupanjem po pritužbama građana/ki na medijske sadržaje, uočeni su trendovi na koje godinama upozoravamo - senzacionalizam u izvještavanju o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, korištenje spolnih stereotipa, omalovažavanje temeljem spola u izjavama javnih osoba te spolni stereotipi i seksizam u reklamnim kampanjama. U analizi medija Pravobraniteljice na uzorku 3.038 članaka, najzastupljenija tema već drugu godinu za redom je nasilje prema ženama i nasilje u obitelji (38%).
Promicanje načela ravnopravnosti spolova u području političke participacije, i dalje ostaje veliki izazov za sudjelovanje žena u tijelima političke moći. Ukupno gledajući, na lokalnim izborima 2017., žene nisu bile osjetno podzastupljen spol prilikom kandidature - od ukupno 47.601 kandidiranih, 41,7% činile su žene. Kvota nije poštivana na 14% kandidacijskih lista. Unatoč relativno dobroj kvantitativnoj zastupljenosti na kandidacijskim listama, drugi vidovi neravnopravnosti ostali su prisutni. Žene su bile najzastupljenije na nižim pozicijama na listama, samo 15% žena među nositeljicama lista. Posljedica takvog rasporeda na listama za lokalne izbore 2017., je da je udio žena u svim predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 24,4% (povećanje njihove zastupljenosti od 6,7% u odnosu na rezultate prošlih lokalnih izbora). Lokalni izbori 2017., bili su prvi izbori na kojima nisu postojale nikakve zapreke za primjenu prekršajnih sankcija (novčane kazne) za nepoštivanje spolne kvote. DORH je Pravobraniteljicu obavijestio da je u tijeku dostava i obrada statističkih podataka o radu državnih odvjetništava te izrada Izvješća DORH-a za 2017., nakon čega će dostaviti tražene podatke.
Pravobraniteljica je nastavila raditi na unaprjeđivanju reproduktivnog zdravlja i prava žena. Slijedom pritužbi, Pravobraniteljica se obraćala zdravstvenim ustanovama koje su, u pravilu afirmativno reagirale na preporuke Pravobraniteljice i poduzimale mjere u cilju poštivanja svih stručnih standarda i etičkih načela prema kojima moraju postupati. Pravobraniteljica preporučuje dosljedno provoditi mjere kojima će se jamčiti sveobuhvatan spolni odgoj, osigurati ženama pristup planiranju obitelji i cjelokupnom rasponu usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući suvremene metode kontracepcije te siguran i zakonit prekid trudnoće. Na to ukazuju odluke Europskog Parlamenta i Vijeća Europe.
Diskriminacija žena u sportu je prisutna i aktualna, reagirali smo upozorenjima prema sportskim savezima ili javnim priopćenjima. Zaprimljene pritužbe potvrdile su podređen položaj koji žene imaju u području sporta.
Temeljem postupanja po pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, u predmetno Izvješće o radu za 2017., Pravobraniteljica je uključila 75 opisa slučaja i 123 preporuke, razvrstane po područjima rada na koja se odnose.
Izvješće o radu za 2017. raspravljeno je u Hrvatskom saboru 6. lipnja 2018., a 14. lipnja 2018. izglasano je sa 114 glasova "za".
Videosnimka rasprave u Hrvatskom saboru 6.6.2018., rezultati glasovanja 14.6.2018. i Mišljenje Vlade RH o Izvješću na webu Hrvatskog sabora
Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova 11.5.2018.
U Hrvatskom saboru raspravljeno Izvješće o radu za 2017. - vijest s linkovima na objave u medijima
Iz medija:
Poznato o nepoznatom, 6.4.2018.
 IZVJEŠĆE_O_RADU_ZA_2017.pdf | [ ] | 3875 Kb |
| 02-Jutarnji list, 5.4.2018 | [ ] | 1180 Kb |
| 03 - Novosti, 11.5.2018 | [ ] | 3847 Kb |
| SAŽETAK_IZVJEŠĆA_O_RADU_ZA_2017.pdf | [ ] | 1058 Kb |
| 01-Večernji list, 4.4.2018 | [ ] | 378 Kb |
EU projekti
Powered by Easytagcloud v2.1