Posjetite nas na:
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predala Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2018.
- 29 Ožujak 2019
Izvješće o radu Pravobraniteljice za 2018. daje presjek godišnjeg rada institucije i slučajeva te ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija, sporta, pristupa robi i uslugama.
U okviru svojih nadležnosti, a temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova (ZRS), tijekom izvještajne godine radilo se na ukupno 1.576 predmeta. Najčešće pritužbe se odnose na područje socijalne sigurnosti i socijalne skrbi te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (24,9%) i na ostvarivanje radnih prava (19%), što ukupno čini značajni udio od 43,9% i ukazuje na istovjetan trend ranijih godina, potom na upravu (20,5%), javno informiranje i medije (12,7%), pravosuđe (6,1%), zdravstvenu zaštitu (5,9%), te na ostala područja.
Pritužbe se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (83,2%) i u najvećem broju se radi o ženama (71,4%), dok je udio muškaraca od 27,7%.
Zajedno s radom na pritužbama građana/ki i predmetima otvorenim radi praćenja provedbe ZRS-a, Pravobraniteljica je uputila državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima, te drugim pravnim i fizičkim osobama ukupno 202 pisane preporuke, 154 upozorenja i 109 prijedloga; sumnju na počinjenje kaznenog djela prijavila je nadležnom državnom odvjetništvu u 8 slučaja, a na prekršajno djelo u 3 slučaja; dala je mišljenje na izmjenu 17 zakonskih propisa; bila je umiješana u 3 sudska postupka.
Porastao je postotak slučajeva u kojima se u potpunosti uvažavaju odluke Pravobraniteljice (upozorenja/preporuke/ prijedlozi) - 92% (91% u 2017., 84% u 2016.).
Godina 2018., za instituciju bila je izrazito plodonosna jer su se provodila 3 EU-projekta: projekt Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života (u svojoj završno-izvještajnoj fazi), projekt Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava borbe protiv nasilja prema ženama, te novo-dobiveni projekt Jednaka prava-jednake plaće-jednake mirovine. Ponosni smo na činjenicu da smo u posljednjih pet godina dobili 4 EU-projekta koja zajedno vrijede gotovo 2 miliona EUR-a i smatramo da je, uz sve ostale aktivnosti koje provodimo, postignut velik uspjeh za instituciju od svega 11 zaposlenih osoba.
U rješavanju pojedinačnih slučajeva diskriminatorne prakse na tržištu rada od strane poslodavaca, uspostavili smo dobru suradnju sa inspekcijom rada i drugim inspekcijama, koje pokazuju žurnost u takvim postupcima.
Zabilježen je nešto značajniji porast broja muških korisnika roditeljskog dopusta za 73,27% više u odnosu na 2017. Kada usporedimo to s brojem ženskih korisnica, vidljiv je porast s 4,47% u 2017., na 7,55% u 2018.
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi, pritužuje se oko 48,21% očeva na nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrb nadležnih tijela – centara za socijalnu skrb i sudova, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj/partnerskoj zajednici.
Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je prijavljeno 10.272 osoba (za 10,7% manje nego u istom razdoblju prošle godine), od toga 78% muškaraca i 22% žena. Od ukupnog broja počinitelja kaznenog djela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 91% a žena 9%. Od ukupnog broja stradalih žrtava u kaznenim djelima, 75% su žene i 25% muškarci. Uspostavljena je dobra suradnja sa Ministarstvom unutarnjih poslova i Ravnateljstvom policije te Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku vezano za rješavanje pritužbi obiteljskog nasilja i roditeljske skrbi. Međutim, i dalje ima prostora i potrebe za edukacijom stručnih osoba – što se 2 puta godišnje provodi s policijom, a ove godine i sa stručnim osobama u CZSS.
Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, stoga se trebaju žurno potražiti bolja zakonodavna rješenja.
Kroz Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje „Femicide Watch“, koje je Pravobraniteljica osnovala 2017., započeto je prikupljanje podataka i detaljna analiza slučajeva ubojstava i teških ubojstava žena od strane njima bliskih muškaraca, za razdoblje 2016.-2018. U većini analiziranih slučajeva obiteljskog nasilja, utvrđeno je da je okidač za ubojstvo bila odluka supruge/partnerice da napusti supruga/partnera te neadekvatna ili spora reakcija nadležnih tijela.
Vezano za prava spolnih i rodnih manjina, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola nastavio se uspješno provoditi u praksi. I prošle godine smo poduzimali korake kako bi potaknuli pravosudna tijela da sankcioniraju homofobni govor mržnje temeljem spolne orijentacije kao i poticanje na nasilje motivirano mržnjom prema homoseksualnim osoba. Preporukama predlažemo da se unaprijedi sustav prikupljanja i obrade podataka vezanih uz sudske sporove, kao i sustav edukacije stručnih osoba koje postupaju u navedenim slučajevima zločina i govora iz mržnje. Postupajući po pritužbama građana/nki da su diskriminirani temeljem rodnog identiteta, Pravobraniteljica je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja potaknula rješavanje jednog od neriješenih problema transrodnih osoba – izradu službene upute i jedinstvenog postupka za promjenu svjedodžbi i diploma nakon promjene spola, odnosno odabira života u drugom rodnom identitetu.
Zabilježen je rast broja pritužbi vezanih uz spolnu orijentaciju u odnosu na prethodno razdoblje.
U javnom djelovanju Pravobraniteljice, kao i postupanju po pritužbama građana/ki, posebna pažnja se vodila u rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje ulaze u rizike višestruke diskriminacije – žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije i žrtve trgovanja ljudima.
U području obrazovanja, postupalo se u više slučajeva koji se odnose na pitanja ravnopravnosti spolova u školskim udžbenicima i drugim nastavnim materijalima. Izvještajnu godinu obilježio je nastavak kurikularne reforme i stavljanje na javnu raspravu nacrta kurikuluma za cjelokupan sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, u koju se Pravobraniteljica uključila te su njezini prijedlozi prihvaćeni. Međutim, nastavljen je loš trend javljanja primjera rodnih stereotipa u odgojno-obrazovnim materijalima i loša praksa izostanka reakcije nadležnih tijela nastavno na preporuke Pravobraniteljice.
Postupanjem po pritužbama građana/ki na medijske sadržaje, uočeni su trendovi na koje godinama upozoravamo - senzacionalizam u izvještavanju o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, korištenje spolnih stereotipa, društvene mreže kao izvor medijskih sadržaja, omalovažavanje temeljem spola u izjavama javnih osoba te spolni stereotipi i seksizam u reklamnim kampanjama.
Pravobraniteljica podsjeća da su žene znatno podzastupljene na svim razinama političke participacije, stoga promicanje načela ravnopravnosti spolova i dalje ostaje izazov za sudjelovanje žena u tijelima političke moći.
Diskriminacija žena u sportu je prisutna i aktualna, reagirali smo upozorenjima prema sportskim savezima ili javnim priopćenjima.
Vezano za reproduktivna prava, preporučujemo dosljedno provoditi mjere kojima će se jamčiti sveobuhvatan spolni odgoj, osigurati ženama pristup planiranju obitelji i cjelokupnom rasponu usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući suvremene metode kontracepcije te siguran i zakonit prekid trudnoće. Na to ukazuju odluke Europskog Parlamenta i Vijeća Europe te preporuke CEDAW Odbora.
Temeljem postupanja po pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, u predmetnom Izvješću o radu za 2018., dajemo ukupno 104 opisa slučaja i 138 preporuka razvrstanih po područjima rada na koja se odnose.
Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu prihvaćeno je na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 12. srpnja 2019. sa 108 glasova "za" i 4 "suzdržana".
Izvješće za 2018. u medijima
 01 - Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018 | [ ] | 4851 Kb |
| Mediji - Jutarnji list_16_4_2019 | [ ] | 3791 Kb |
| Mediji - Jutarnji_list_6_4_2019 | [ ] | 448 Kb |
| 02 - SAŽETAK Izvješća o radu za 2018. godinu | [ ] | 1097 Kb |
| Sindikalna akcija 15_7_2019.pdf | [ ] | 230 Kb |
| Slobodna_Dalmacija_25_11_19.pdf | [ ] | 1341 Kb |
EU projekti
Powered by Easytagcloud v2.1