Pravobraniteljica predala Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2016.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predala je Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2016. godinu. Izvješće dajei presjek godišnjeg rada institucije i ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta u područjima rada i zapošljavanja, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije i medija.

U okviru svojih nadležnosti, a temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova, tijekom prošle godine radili smo na ukupno 2.757 predmeta (povećanje 11,7%). U tom smislu, zadržao se trend povećanja broja individualnih pritužbi za 32,9%, koje se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju u 90,7%, podnose ih većinom žene 75,8%, najčešće pritužbe se odnose na područje rada-zapošljavanja-socijalne sigurnosti 41,9%, potom na javno informiranje i medije 27,6%, na upravu i pravosuđe 16,2% te oko 5% na obrazovanje, šport ili zdravstvenu zaštitu. Diskriminacija je utvrđena u 209 slučaja (60,7% više), sumnja na počinjenje kaznenih djela prijavljena je nadležnom državnom odvjetništvu u 13 slučajeva, prijavljeno 1 prekršajno djelo. Pravobraniteljica je umješačica u 3 sudska postupka.

Samostalno su provedena 3 istraživanja i to: 2 – iz područja rada, radnih uvjeta i socijalne sigurnosti, 1 – iz područja obrazovanja i znanosti,  izrađeno je 14 analiza, objavljeno 5 publikacija, provedena su 2 memoranduma o suradnji: s MUP-om i Pravnim fakultetom u Zagrebu.

Tijekom izvještajne godine provodila su se tri EU-projekta: Uklanjanje staklenog labirinta završeno je u 2016., započet je novi EU-projekt Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, koji će se provoditi do kraja 2017., te je u prosincu iste godine odobren još jedan novi EU-projekt Izgradnja učinkovitije zaštite za borbu protiv nasilja nad ženama. Ponosni smo što smo u posljednje tri godine dobili tri velika EU-projekta koja zajedno vrijede cca 1.200.000 EUR-a i smatramo da je tako nešto, uz sve ostale aktivnosti koje provodimo, a koje su vidljive iz ovog Izvješća, velik uspjeh za instituciju od svega 11 zaposlenih osoba.

U praksi, diskriminacija se pojavljuje u raznim područjima javnog i privatnog života, a prema zaprimljenim pritužbama, najčešće u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – 41,9%, prituživale su se najčešće žene, što ne čudi jer žene čine većinu nezaposlenih, većinu zaposlenih na određeno vrijeme, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene su na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na „stakleni strop“ (samo 14,7% članica uprava trgovačkih društava, pad u odnosu na 17% iz prethodne godine), nemaju jednake mogućnosti za napredovanje i imaju niže plaće od muškaraca (jaz 12%). Životna dob sve se više ispoljava kao prepreka prilikom zapošljavanja/napredovanja (manje od jedne trećine radno sposobnih žena starijih od 54 g. sudjeluje na tržištu rada).

Tijekom 2016. nastavljen je nepovoljan demografski proces koji traje posljednjih nekoliko desetljeća. Ukazali smo na nekoliko trendova koji odražavaju nejednakost žena na tržištu rada, a istovremeno doprinose nepovoljnom demografskom kontekstu te u tom smislu predložili preporuke kojima ukazujemo na potrebu uvođenja mjera kojima će se potaknuti očeve da maksimalno koriste mogućnost korištenja roditeljskog i rodiljnog dopusta, što će olakšati ponovno uključivanje žena koje su rodile na tržište rada kao i ulaganje dodatnih napora i sredstava za širenje institucionalne mreže podrške roditeljima oko brige i njege djece. Demografska i pronatalitetna politika ne bi trebala podržavati obrasce koji ženu isključuju s tržišta rada, već biti utemeljena na: većem zapošljavanju žena (zaposlenosti oba roditelja), širenju usluga i podrške obiteljima te stvaranja okruženja naklonjenog obitelji i djeci. Iskustva nekih država Europske unije, koje bilježe povećane stope nataliteta i pozitivne demografske trendove, pokazuju da je to moguće.

U Hrvatskoj se još nedovoljno provode mjere koje omogućuju usklađivanje obiteljskih i profesionalnih obveza, tako da bi očeve trebalo učinkovitije poticati na aktivniju brigu o djeci, posebice u ranim formativnim godinama djeteta. U 2016. došlo je do neočekivanog pada broja muškaraca/očeva koji su koristili rodiljni dopust - 0,24% i roditeljski dopust - 4,42%. U tom smislu smo dali preporuke nadležnim tijelima kako potaknuti porast broja očeva koji će koristiti svoja prava.

U području obiteljskih odnosa, spolni stereotipi na području roditeljske skrbi i dalje predstavljaju najčešći razlog prituživanja očeva (56,6%), dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojem su izložene. U osjetnom broju slučajeva ipak se nije radilo o spolnoj diskriminaciji, obzirom da je postupanje nadležnih centara bilo uvjetovano raznim objektivnim faktorima. Pojedine pritužbe iz ovog područja odnosile su se i na nezadovoljstvo sudskim postupcima i odlukama vezanim uz roditeljsku skrb, a navedene pritužbe Pravobraniteljica nije bila u mogućnosti ispitivati s obzirom na neovisnost sudova.

Valja istaknuti ohrabrujuću okolnost, dobru suradnju s policijom te ko-operativnost centara za socijalnu skrb koji redovito uvažavaju preporuke Pravobraniteljice i unaprjeđuju svoj rad. Uz navedeno, u potpunosti je uvažena prošlogodišnja preporuka Pravobraniteljice vezano uz osiguravanje uvjeta za provođenje nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa odvojenog roditelja i djeteta, i to bez obzira na prebivalište majki i djece koja se nalaze u skloništu na području grada Zagreba, dodjeljivanjem prostorija Savjetovališta Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb (od 1.7.2016.).

Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve prekršajnih djela nasilja u obitelji te kaznenih djela s elementima nasilja. I dalje se pritužbe građana/ki odnosi na: neprepoznavanje pojedinih oblika obiteljskog nasilja, na dvostruko privođenje, kršenje zaštitnih mjera, nerazumijevanje dinamike obiteljskog nasilja od strane nadležnih institucija (policije i centara za socijalnu skrb) i sl. Dok bilježimo kontinuirani pad – za 13,2% prekršajnog djela nasilja u obitelji (77% muškaraca i 23% žena prekršajno prijavljenih počinitelja/ica), razvidno je više od 9,5% povećanje kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama (92% muškaraca i 8% žena). Uspostavljena je iznimno dobra suradnja s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ravnateljstvom policije i resornim Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku vezano za rješavanje pritužbi obiteljskog nasilja i roditeljske skrbi.

Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, stoga se trebaju žurno potražiti bolja zakonodavna rješenja.

Vezano za prava spolnih i rodnih manjina, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola nastavio se uspješno provoditi u praksi. I prošle godine smo poduzimali korake kako bi potaknuli pravosudna tijela da sankcioniraju homofobni govor mržnje temeljem spolne orijentacije kao i poticanje na nasilje motivirano mržnjom prema homoseksualnim osoba. Preporukama predlažemo preciznije odrediti prekršajne zakonske odredbe kako bi se osiguralo da se djela motivirana mržnjom temeljenoj na predrasudi prema građanima/kama istospolne orijentacije progone u okviru kaznenog, a ne prekršajnog postupka, te unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka vezanih uz sudske sporove koji se vode na parničnim, upravnim, prekršajnim i kaznenim sudovima vezano uz diskriminaciju na temelju spolne orijentacije. Postupajući po pritužbama građana/ki da su diskriminirani temeljem rodnog identiteta, ukazivali smo Ministarstvu zdravlja i Nacionalnom zdravstvenom vijeću na potrebu kreiranja normativnih okvira temeljem kojih bi rodno-disforične osobe mogle riješiti svoj pravni i medicinski status te mogućnosti daljnjih mjera u cilju dostupnosti zdravstvenih i medicinskih usluga tim osobama u Hrvatskoj, kako bi im se omogućilo da žive u drugom rodnom identitetu. Također, postupalo se u rješavanju slučajeva vezanih uz ponovna izdavanja svjedodžbi, diploma, zdravstvenih iskaznica nakon promjene spola, neuređenog terapijskog sustava i sustava zdravstvene skrbi.

U javnom djelovanju Pravobraniteljice, kao i postupanju po pritužbama građana/ki, posebna pažnja se vodila u rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje ulaze u rizike višestruke diskriminacije – žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije i žrtve trgovanja ljudima, posebice ženama i djecom. Ustanovljavanjem zakonodavnog okvira o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, doprinijelo se osobnoj i socijalnoj rehabilitaciji žrtava, posebice žena. Svakako valja pozitivnim istaći činjenicu da žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu mogu danas sva prava iz Zakona ostvariti i ako je počinitelj seksualnog nasilja nepoznat. Samostalno smo ili u suradnji s drugim zainteresiranim dionicima pokrenuli niz inicijativa osnaživanja žena u ruralnim područjima. Međutim, i dalje ukazujemo na nužnu potrebu donošenja Strategije za poboljšanje položaja žena u ruralnim područjima. Kontinuirano pratimo položaj žena s invaliditetom, i to na području rada i zapošljavanja, nasilja u obitelji, obrazovanja, reproduktivnih prava i dr.

U području obrazovanja, postupalo se u više slučajeva koji se odnose na pitanja ravnopravnosti spolova u školskim udžbenicima i drugim nastavnim materijalima. U dijelu njih su odbačene pritužbe kao neosnovane, dok je u jednom dijelu utvrđeno postojanje diskriminacije. Nakon što je Vlada dala u javnu raspravu 52 kurikularna dokumenta, Pravobraniteljica je izrazila mišljenje da oni u cjelini donose značajniji obuhvat tema vezanih za područje ljudskih prava u usporedbi s trenutno važećim kurikulumima, uključujući i područje ravnopravnosti spolova te je skrenuta pažnja na izostavljenost sadržaja koji se odnose na učenje i poučavanje o diskriminaciji temeljem spolne orijentacije, uzimajući u obzir empirijske pokazatelje koji svjedoče o raširenosti diskriminirajućih stavova temeljem spolne orijentacije među učenicima/ama osnovnih i srednjih škola.

Temeljem niza godina praćenja područja medija, ne može se reći da je došlo do pozitivnog pomaka u načinu na koji mediji prikazuju uglavnom žene, od prikazivanja žene kao objekta i isticanja njezinog izgleda i fizičkih atributa. No, zamijećen je broj kritičkog promišljanja i građana/ki, koji/e sve više prijavljuju i ukazuju našoj instituciji na takve neprimjerene sadržaje. U javnom prostoru i dalje svjedočimo seksizmu i seksističkim izjavama. Izborna parlamentarna kampanja pokazala je nužnost veće angažiranosti stranaka u prevenciji i suzbijanju korištenja spolnih stereotipa i seksizma u izjavama vlastitih članova/ica i kandidata/kinja. Postupanjem po pritužbama građana/ki na medijske sadržaje, uočeni su trendovi na koje upozoravamo - senzacionalizam u izvještavanju o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, korištenje spolnih stereotipa, društvene mreže kao izvor medijskih sadržaja, omalovažavanje temeljem spola u izjavama javnih osoba te spolni stereotipi i seksizam u reklamnim kampanjama.

Promicanje načela ravnopravnosti spolova u području političke participacije, i dalje ostaje veliki izazov za sudjelovanje žena u tijelima političke moći, obzirom da je na posljednjim parlamentarnim izborima izabrano nikad manje žena, samo – 12,6% (19 zastupnica). Podsjećam da posljednjih 10 godina na lokalnoj razini imamo konstantu od 17-18% žena u predstavničkim tijelima. Uoči izbora zastupnika/ca u Hrvatski sabor, svim aktivnim političkim strankama uputili smo preporuku da ispune obvezu iz čl.15.ZRS-a prema kojem su dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova i na kandidacijske liste uključiti najmanje 40% pripadnika/ca jednog spola. U tu svrhu predložili smo primjenu modela koji preporučuju EP i VE: par-nepar modela ili tzv. Zip-sustav prema kojem je svaka druga osoba na kandidacijskoj listi osoba suprotnog spola. Žene su još uvijek podzastupljene u područjima gdje se donose političke i gospodarske odluke. Zbog nepridržavanja političkih kvota, prekršajni postupci nisu pokrenuti zbog razilaženja relevantnih institucija u tumačenju zakonskih odredbi. Ključno pitanje koje je bilo predmet razilaženja u stajalištima bilo je pitanje je li Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor obveza primjene spolne kvote od najmanje 40% zastupljenosti oba spola na kandidacijskim listama uvedena ranije nego što je to bilo predviđeno Zakonom o ravnopravnosti spolova, već za parlamentarne izbore 2015., ili nije. Pravobraniteljica je, kao i Ustavni sud i Državno izborno povjerenstvo, zauzela stajalište da jest, međutim Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je, u skladu s vlastitim tumačenjem, ustvrdilo da ne postoji zakonski osnov za pokretanje prekršajnih postupaka.

Vezano uz pritužbe građanki u pristupu ostvarivanja njihovih reproduktivnih prava, osim što smo postupali u pojedinačnim slučajevima (tretmana rodilja, priziva savjesti, kontracepcijskih sredstava), pratili smo ishod inspekcijskog zdravstvenog nadzora koji je proveden u cilju poboljšanja zdravstvene skrbi za trudnice i rodilje te u tom smislu podržavamo i preporuke UN-ovog Odbora za ukidanje diskriminacije žena upućenih Hrvatskoj. Uspostavljena je dobra suradnja s Ministarstvom zdravstva te su uvažene preporuke Pravobraniteljice u pojedinim slučajevima reagiranja građana/ki na postupanje organizacija civilnoga društva u bolnicama i ambulantama, kao i dostupnosti kontracepcijskih sredstava.

Sve više se zaprimaju pritužbe vezano za pružanje i pristup robama i uslugama, i to u području zdravstvenih i bankarskih usluga te poslovima osiguranja.

Ističemo da je postignut veliki napredak vezano za uvažavanje upozorenja i preporuka institucije Pravobraniteljice od strane onih kojima su upućena. Zadnji pokazatelji govore da je u odnosu na 2011., kada je tek oko 35% tijela državne uprave, JLPRS i drugih tijela s javnim ovlastima te pravnih i fizičkih osoba uvažavalo i postupilo u potpunosti po upozorenjima i preporukama, taj postotak značajno povećan na 84,4%.

Obzirom na postupanje prema pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, u predmetnom Izvješću dajemo 92 opisa slučaja i  151 preporuku, uvjereni da će ih Vlada i Hrvatski sabor razmotriti i primijeniti u tekućoj godini, a sve u zajedničkom cilju poboljšanja ostvarenja ustavnog načela davanja jednakih prilika i jednakih mogućnosti -  i muškarcima i ženama.

Očitovanje Vlade RH o Izvješću o radu za 2016., Odbora za ravnopravnost spolova RH i videosnimka rasprave >>

Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova s rasprave o Izvješću o radu za 2016. >>

Iz medija:

Glas Slavonije, 10.4.2017.

Lider. 10.4.2017.

moj-posao.net, 10.4.2017.

24sata, 10.4.2017.

Index.hr, 9.4.2017.

Dalmacija news, 9.4.2017.

T-portal, 9.4.2017.

Nacional, 9.4.2017.

Direktno.hr, 9.4.2017.

Slobodna Dalmacija, 9.4.2017.

24sata, 9.4.2017.

Večernji, 9.4.2017.

Jutarnji.hr, 9.4.2017.

HINA, 9.4.2017.

politikaplus.com, 9.4.2017.

RTL Vijesti, 9.4.2017.

Zagreb.info, 7.4.2017.

HRT radio, emisija Da se mene pita, 6.4.2017.

Libela, 6.4.2017.

aktualno.hr, 6.4.2017.

RTL Vijesti, 4.4.2017.

N1 TV, 4.4.2017.

Metro portal, 4.4.2017.

Index.hr, 4.4.2017. + Index.hr, 4.4.2017.

Slobodna Dalmacija, 4.4.2017.

Dalmacija News, 4.4.2017.

Šibenik IN, 4.4.2017.

Nacional, 4.4.2017.

T-portal, 4.4.2017.

HINA, 4.4.2017.

Forum.tm, 4.4.2017.

Civilnodrustvo.hr, 4.4.2017.

Civilnodrustvo.hr, 4.4.2017.

Seebiz.hr, 4.4.2017.

Monitor.hr, 4.4.2017.

IN-portal, 4.4.2017.

Attachments:

IZVJESCE_2016_Pravobraniteljica_za_ravnopravnost_spolova_CJELOVITO.pdf	[ ]	4416 Kb
SAŽETAK_Izvješća_2016_Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.pdf	[ ]	1044 Kb
Smjernice APZ _2016_za WEB ozujak 2017.pdf	[ ]	792 Kb
Vecernji list, 5.4.2017.pdf	[ ]	193 Kb