Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za T-portal prilog novinarke u Dnevniku 3, emitiranom 16.4.2014. o imenovanju nove ravnateljice USKOK-a Tamare Laptoš. Pravobraniteljica je naglasila da komentar novinarke koja je novoimenovanu ravnateljicu između ostalog predstavila i kao osobu koja „nije udana i nema djecu“ te je „dakle, idealna za posao koji traži cjelodnevni angažman“ pokazuje koliko je u našem društvu još uvijek snažna podijeljenost rodnih uloga te koliko su spolni stereotipi snažni i kod žena i kod muškaraca. Da je za ravnatelja imenovan muškarac nitko ne bi ni pomislio, a kamo li komentirao da će se poslu moći u potpunosti posvetiti zato što nije suprug i otac.
Štoviše, muškarcu koji je izabran na bilo koju funkciju, njegovo obiteljsko stanje se ne smatra nikakvom preprekom jer se podrazumijeva da ima tko će brinuti o obitelji, a što će mu omogućiti da se posveti poslu kolikogod je to potrebno. Žene se očito doživljava drugačije, a to drugačije znači da ih se prvenstveno vidi kao supruge i majke, one koje uvijek na prvom mjestu brinu za obitelj, pa tek onda za posao. Treba naglasiti da, iako postoje brojne u poslu uspješne žene koje imaju i obitelj i tako dokazuju da uspješno mogu obavljati posao, još uvijek je prevladavajući odnos prema ženama u društvu takav da se od njih i očekuje da na prvo mjesto stavljaju obitelj, a ne posao. Smatram da spolni stereotipi i rodne uloge podjele poslova u kući i obitelji uvelike doprinose tome da društvo jako sporo radi na tome da osigura infrastrukturu javnih servisa poput vrtića, jaslica, pomoći u kućanstvu ili pomoći oko starijih članova obitelji, a da je patrijarhalna svijest takva da i nakon zakonske mogućnosti korištenja roditeljskih dopusta to još uvijek čini tek oko 3% muškaraca. Očito je teret brige za dom i obitelj i dalje je na ženama.
Ono što je problematično u komentaru novinarke je upravo ta potvrda stereotipa kojom se indirektno sugerira da samo neudata žena bez djece može biti posvećena poslu. A to je i pogrešno i diskriminatorno temeljem spola i obiteljskog statusa. Stoga je neophodna sustavna edukacija upravo novinara i novinarki o principima ravnopravnosti spolova.
Istraživanje o stavovima djelatnika/ca HRT-a o promicanju ravnopravnosti spolova u programskim sadržajima koje je provela HRT u 2011. pokazalo je da čak 56,4% djelatnika i djelatnica smatra da im nije potrebna edukacija o ravnopravnosti spolova ili ne znaju je li im potrebna. Ovakvi primjeri pokazuju da je edukacija o rodnom aspektu programskih sadržaja potrebna.
S tim u vezi uputila sam već upozorenje i preporuku ravnatelju HRT-a te urednicama Dnevnika 3 HTV-a.
Link na članak na Tportalu, 23.4.2014.
Višnja Ljubičić preporučila HTV-u da educira novinare i novinarke o ravnopravnosti spolova, CroL, 23.4.2014.
Pravobraniteljica očitala lekciju HRT-u zbog šefice Uskoka, Međimurje portal, 23.4.2014.
Pravobraniteljica reagirala na rodno stereotipiziran prilog HTV-a, queer.hr, 23.4.2014.
Pravobraniteljica očitala lekciju HRT-u zbog šefice USKOK-a, Varaždinske vijesti, 23.4.2014.
EU projekti