Na naslovnici „24 sata“ od 24.06. 2014. objavljena je vijest o porazu hrvatske nogometne reprezentacije uz naslov: „Curice, pakirajte torbice“. U kritikama se isticalo kako je takav naslov uvreda reprezentativaca. Odgovor na pitanje zašto je to uvreda leži u društvenoj percepciji da ono što je žensko nema jednaku vrijednost kao ono što se percipira kao muško. „Žensko“ je uvijek povezano s nečim trivijalnim, sporednim, površnim, manje vrijednim i za sve, osim za žene, nezanimljivim. Kad se nečemu želi oduzeti vrijednost i naglasiti da je loše, označava se kao nešto što bi napravila žena ili, ako se baš želi naglasiti potpuni neuspjeh, kao curica. Vrlo ilustrativni primjeri su komentar jednog hrvatskog tenisača koji je razočaran svojom igrom izjavio: „Igrao sam poput dvanaestogodišnje djevojčice“, smatrajući da će bolje opisati koliko je loše igrao aluzijom na ženski spol nego da je koristio usporedbu s dvanaestogodišnjim dječakom, kao i komentar jedne hrvatske književnice o tome da su „muškarci počeli pisati poeziju kao curice“ čime je željela naglasiti trivijalnost i lošu kvalitetu takve poezije. Isto tako, ako žena napravi nešto pohvalno i vrijedno u bilo kojem području društvenog života, kaže se da je to odradila „muški“.
Ovaj naslov odražava društvenu percepciju „ženskog“ kao onog koje je: slabo, emotivno, manje vrijedno, manje korisno i neuspješno, i „muškog“ kao onog koje je uspješno, kvalitetno, snažno, pametno i vrijedno. Vezivanje određenih karakteristika samo uz jedan spol, osim što ne odražava stvarnost, diskriminira temeljem spola.
Još jednom želim upozoriti da odabir pojmova itekako ima utjecaja na formiranje načina na koji će djevojčice i dječaci doživjeti sebe i drugi spol, kao i na društvenu klimu u kojoj su jedinke prisiljene uklopiti se u unaprijed zadana očekivanja od spola kojem pripadaju te da je neophodno izbjegavati seksizam i spolne stereotipe, kako u medijima tako i u odgojno-obrazovnim sadržajima.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubičić, dipl.iur.
EU projekti