Hrvatski sabor uveo obvezu poštivanja rodne kvote od 40% na parlamentarnim izborima

Hrvatski sabor je 13. veljače 2015. sa 77 glasova "za", 2 "protiv" i 3 "suzdržana" donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor u kojem je, između ostaloga, za političke stranke uvedena obveza poštivanja uravnotežene zastupljenosti oba spola na kandidacijskim listama.

Konkretno, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 120/11) dopunjen je člankom 21.a:
„Prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih lista i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor, predlagatelji lista dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama. Smatrat će se da je lista za izbor zastupnika u skladu s načelima iz stavka 1. ovoga članka ukoliko je na određenoj listi najmanje 40% pripadnika oba spola, a lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40% pripadnika oba spola nije pravovaljana.“

Uvrštavanje takve odredbe obrazloženo je na sljedeći način:
„Posebnom odredbom ovoga Prijedloga utvrđuje se poštovanje načela ravnopravnosti spolova od strane predlagatelja prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih i neovisnih lista. Naime, unatoč odredbama Ustava kojima ravnopravnost spolova predstavlja jednu od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, koji utvrđuje okvir primjene navedenog načela, u Hrvatskom saboru do sada nije bilo jače zastupljenosti podzastupljenog spola (manje od 40%) u ukupnom broju zastupnika. Uređujući navedenu odredbu na predloženi način predlagateljima listi utvrđuje se obveza da osiguraju određeni minimum zastupljenosti podzastupljenog spola na određena mjesta na listi, kako bi se potaknula uravnoteženija zastupljenost žena i muškaraca u Hrvatskom saboru. Osim toga standardi Vijeća Europe određuju jasne smjernice kako postići ravnotežu participacije žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju. Tako je između ostalog određeno kako je za postizanje uravnoteženog sudjelovanja žena i muškaraca u političkom i javnom životu, u bilo kojem tijelu odlučivanja, bitno da zastupljenost žena i muškaraca ne padne ispod 40%, zbog čega se predlaže da se Zakon nadopuni odredbom koja će ne samo propisivati potrebu kandidiranja najmanje 40% pripadnika oba spola, već će za propust predvidjeti i jasne sankcije.“

Temeljem navedene odredbe Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske će prilikom prijave izbornih lista na parlamentarnim izborima sve liste koje nemaju najmanje 40% zastupljenosti jednog spola označiti nepravovaljanima.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova (u daljnjem tekstu: Zakon) političke stranke dosljedno upozorava na obvezu poštivanja načela ravnopravnosti spolova i poticanja ravnopravne spolne zastupljenosti na kandidacijskim listama prilikom provedbe redovitih izbora. Prema čl.15.st.1. Zakona, prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za izbor članova u Europski parlament, političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. Takav postupak se sukladno čl.12. Zakona smatra provođenjem posebne mjere kojim se promiče ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne vlasti kako bi se uključivanje podzastupljenog spola postupno povećalo tako da njegova zatupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske. Prema čl.9.st.1 i st.2. Zakona posebne mjere se uvode u svrhu ravnopravnog sudjelovanja u javnom životu osoba oba spola i otklanjanja postojećih nejednakosti, a sve radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca.

Stoga Pravobraniteljica pozdravlja ovu odluku Hrvatskog sabora kojom se novouvedena odredba u Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor na odgovarajući način nadovezuje na Zakon o ravnopravnosti spolova. To bi nakon provedbe sljedećih parlamentarnih izbora na pozitivan način trebalo utjecati na sastav Hrvatskog sabora čija je spolna zastupljenost trenutno značajno neuravnotežena (žene su zastupljene s 24%). Međutim, Pravobraniteljica također želi istaknuti kako se ova zakonska obveza za političke stranke uvodi sa zakašnjenjem od gotovo 2,5 godine s obzirom da je Zakon o ravnopravnosti spolova predvidio uvođenje obveze prilikom provedbe trećih redovitih izbora od stupanja Zakona na snagu (a to su trebali biti lokalni izbori 2013. godine).

Nažalost, u Zakon nije uvršten prijedlog par-nepar modela, koji primjenjuju i druge zemlje članice Europske unije prema kojem je svaka druga osoba na listi suprotnog spola, što je Pravobraniteljica u više navrata predlagala političkim strankama. Međutim, Pravobraniteljica i dalje predlaže da političke stranke takav model pokušaju primijeniti prilikom sastavljanja kandidacijskih lista u cilju dosljednog poštivanja načela ravnopravnosti spolova kako nova odredba kojom se uvode rodne kvote ne bi bila samo deklarativne prirode.