Pravobraniteljica za Telegram o vidljivosti i prisutnosti žena u zajedničkim javnim prostorima

Tjednik Telegram napravio je analizu vidljivosti i prisutnosti žena u javnom prostoru, u nazivima ulica i trgova, na novčanicama ili udjela u broju spomenika. U sklopu članka objavljena je i izjava pravobraniteljice Višnje Ljubičić u kojoj je, pored ostalog, naglasila da iako prema posljednjem istraživanju provedenom 2007. u Gradu Zagrebu je bilo 630 skulptura od kojih je 14% bilo posvećeno ženama, većina skulptura predstavlja anonimne ili simbolične ženske likove, kao na primjer „Ležeći akt“ (autora Vojina Bakića) „Sjedeća figura“ (autorice Nede Ivančević) ili „Majka i dijete“ (autorice Jasne Bogdanović).

Iako su i one od velikog značaja, pogotovo ukoliko se vodi računa da i kiparice dobiju mogućnost da im djelo bude izloženo u javnom prostoru, daleko važnije pitanje je koliko je ulica, trgova ili spomenika posvećeno stvarnim ženama iz hrvatske povijesti kao što je to slučaj sa muškarcima. Gdje su naše pjesnikinje, književnice, znanstvenice ili na primjer, prva hrvatska pilotkinja i padobranka Katarina Matanović Kulenović.

Vezano za imenovanje ulica ili trgova posvećenih ženama iz povijesti, pravobraniteljica podržava svaku inicijativu usmjerenu ka promjeni postojećeg stanja koje, i bez istraživanja, svakome tko prošeta ulicama naših gradova, pokazuje da su zaslužni u povijesti bili (i jesu) samo muškarci i da kao društvo na taj način vrednujemo jedino njihov doprinos. Pravobraniteljica je nedavno podržala inicijativu Udruge za očuvanje Šestina koji su izrazili želju i u tome ustraju da Šestine dobiju spomenik trudu Šestinskih pralja - žena koje su dugogodišnjim radom i trudom bile vrlo značajne u obavljanju mukotrpnog posla pranja veša na potoku (najbrojnije u tom poslu zbog blizine gradu).

Attachments:

Telegram18.07.2015.pdf

[ ]

2643 Kb