JAVNO PRIOPĆENJE povodom članka „Lijepe žene prolaze kroz jad“, Slobodna Dalmacija, 24.9.2015.

U Slobodnoj Dalmaciji od 24. rujna objavljen je članak potpisan samo S.K. pod naslovom „Lijepe žene prolaze kroz jad“. U tekstu članka o strahotama izbjegličkih sudbina, kojima ovih dana neposredno svjedočimo, ali i aktivno pomažemo, autor/ica članka smatra primjerenim pisati o fizičkoj ljepoti žena izbjeglica koje su nas „zaslijepile svojom ljepotom“ usprkos uvjetima s kojima su se bile prisiljene suočiti, a za koje i sam/a autor/ica kaže da „prkose svemu što se zna o civiliziranom životu“. Oslanjajući se na uobičajenu seksističku praksu isticanja ženske ljepote (u kombinaciji s mladošću), kao skoro najvažnijeg kriterija prema kojem bi žene zaslužile pozornost, privatnu i/ili javnu, i prema kojem se procjenjuje njihova vrijednost, autor/ica kao i njezin/a urednik/ca, ne vide nikakav problem da prekorače svaku granicu profesionalnog i etičkog izvještavanja i iskoriste seksizam i u kontekstu izbjegličkih sudbina koja je žene i muškarce nagnala da bježe tisućama kilometara ne bi li spasili vlastite živote i živote svoje djece od užasa ratnih razaranja svojih domova.

U ovom drastičnom primjeru, seksizmom koji u prvi plan stavlja ljepotu nekih žena (iako je ljepota stvar ukusa i društveno-kulturno-povijesnih čimbenika koji utječu na percepciju što je to lijepo), direktno se omalovažavaju stradanja svih izbjeglica, ali i napori onih koji, ne dijeleći ljude prema ljepoti, pružaju direktnu ili indirektnu pomoć svima: djeci, starcima i staricama, osobama s invaliditetom, muškarcima, mladima i starima. Namjernim izdvajanjem „ljepotica“, kojima je autor/ica jedinima poželio/poželjela „sretan, miran i brz put do odredišta“ te korištenjem šaljivog tona kojim je „ljepotice“, kao jedine poželjne osobe, pozvao/la da kao odredište izaberu „lijepu našu, Dalmaciju“, ozbiljno su narušeni profesionalni standardi medijskog izvještavanja o kojima bi se svakako trebalo očitovati i Hrvatsko novinarsko društvo i druga strukovna udruženja koja brinu da medijsko izvještavanje bude sukladno etičkim kodeksima i zakonima.

Upravo tradicija korištenja i iskorištavanja spolnih stereotipa i seksizma u medijskim sadržajima, među kojima je ovo jedan od najdrastičnijih primjera, razlog su zbog kojeg Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uporno, svake godine u svojim priopćenjima za javnost i izvješćima Hrvatskom saboru upozorava na seksizam u medijima kao na ozbiljnu prepreku u postizanju pune ravnopravnosti spolova, na neophodnost osvještavanja i edukacije medijskih djelatnika i djelatnica o štetnosti seksizma i spolnih stereotipa i na potrebu donošenja samo-regulacijskih akata u svim medijima koji će uključivati odredbe o razvoju svijesti o ravnopravnosti spolova kako je i propisano člankom 16.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova.