Javno priopćenje o poštivanju načela ravnopravnosti spolova na parlamentarnim izborima 2015.

Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske od 05. listopada 2015., određeno je da će se izbori za zastupnike/ce u Hrvatski sabor održati u nedjelju 08. studenoga 2015. Pravo predlaganja kandidacijskih lista imaju sve političke stranke (samostalno ili u koaliciji) registrirane u Republici Hrvatskoj, kojih s današnjim danom ima ukupno 152 prema Registru političkih stranaka Republike Hrvatske pri Ministarstvu uprave. Tim povodom Pravobraniteljica želi skrenuti pozornost na čl.15.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08; u daljnjem tekstu: Zakon) koji obvezuje političke stranke na poštivanje načela ravnopravnosti spolova prilikom sastavljanja kandidacijskih lista za političke demokratske izbore u predstavnička tijela svih razina vlasti i vođenje računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama.

Sukladno posebnoj mjeri iz članka 12. st. 1. 2. i 3. Zakona, uravnotežena zastupljenost znači da će specifične pogodnosti imati spol koji je u tijelima političkog i javnog odlučivanja zastupljen s manje od 40%, odnosno u slučaju Republike Hrvatske - žene. U cilju provedbe navedenoga propisa, političke stranke su pri utvrđivanju izbornih lista dužne uvoditi posebne mjere na način da zastupljenost žena na listama za izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor ne bude niža od 40 %. Prema čl. 9. st. 1. Zakona, posebne mjere su specifične pogodnosti kojima se osobama određenog spola omogućuje ravnopravno sudjelovanje u javnom životu, otklanjaju postojeće nejednakosti ili im se osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskraćeni.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, ravnopravnost spolova je jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava (čl.3.), a također je i jedno od temeljnih načela Europske unije. Pored toga, u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova 2011.-2015. (NN 88/11), kao cilj koji treba ostvariti do kraja 2015. godine navodi se postizanje uravnotežene zastupljenost muškaraca i žena u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti na svim razinama (cilj 4.1.).

Izvješće „Žene u politici“ (UN, 2012.) navodi da su mjere rodnog uravnoteživanja izbornih lista imale pozitivan utjecaj na povećano uključivanje žena u političko odlučivanje te da su, od 59 država koje su tijekom 2011. godine održale izbore, njih 17 imale zakonski propisane mjere uravnoteživanja, zahvaljujući čemu su u tim državama žene zastupljene u prosjeku sa 27%, nasuprot zastupljenosti od 16% u državama koje nisu uvele takve mjere.

Slijedom navedenoga, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dosljedno zastupa stajalište kako su političke stranke dužne ispuniti pozitivnu mjeru od 40% osoba jednog spola na izbornim listama na svim redovitim demokratskim izborima u Republici Hrvatskoj, a posebno od posljednjih lokalnih izbora kao trećih redovitih izbora od stupanja Zakona o ravnopravnosti spolova na snagu 2008. godine od kada se primjenjuje i odredba čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova koja propisuje novčanu sankciju.

Ustavni sud Republike Hrvatske je u odluci U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015. potvrdio kako su političke stranke i drugi oblici političkog udruživanja građana u svrhu sudjelovanja na sljedećim parlamentarnim izborima (nezavisne liste i sl.) dužne poštivati pozitivnu mjeru koja zahtjeva najmanje 40% osoba oba spola na kandidacijskim listama za izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor. Ustavni sud je također našao kako je sankcija nevaljanosti za one izborne liste koje ne ispunjavaju obvezu od 40% suprotna Ustavu RH stoga što Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje novčanu sankciju koja je po ocjeni Ustavnog suda razmjernija cilju koji se želi ostvariti tom pozitivnom mjerom. S obzirom da je Ustavni sud izričito naglasio kako je obveza poštivanja praga od 40% na izbornim listama mjera čija ustavnost nije dovedena u pitanje i čija učinkovitost je dovoljno zajamčena sankcijom iz čl. 35. Zakona, proizlazi kako se u svrhu jamčenja učinkovitosti ove mjere - sankcija iz čl. 35. Zakona - ima primjenjivati od predstojećih parlamentarnih izbora. U svom sažetku presude, koju je Sud objavio na svojim stranicama (vidi ovdje) radi boljeg razumijevanja Odluke u javnosti, izričito stoji: „Prema tome, na parlamentarnim izborima 2015. vrijedi zakonska obveza prema kojoj na kandidacijskim listama mora biti najmanje 40% pripadnika svakog spola, a predviđena je i kazna za nepoštovanje te obveze“ koju su stranke dužne poštivati na predstojećim parlamentarnim izborima.

Pravobraniteljica  u p o z o r a v a  da u nacionalnom sustavu parlamentarne demokracije već neko vrijeme bilježimo stagnaciju po pitanju većeg aktiviranja žena u političkim strankama i njihovog sudjelovanja u političkim tijelima odlučivanja. Udio žena u ukupnom broju zastupnika/ca Hrvatskoga sabora nije se bitno mijenjao od 2000. godine, i kretao se između 20% i 25%. Trenutna zastupljenost od 24% još uvijek je daleko od minimalne spolne zastupljenosti koja bi odgovarala europskim demokratskim standardima u pogledu ravnopravnosti spolova. Osim toga, za žene su (kao i u nekim drugim područjima javnog života te rada i zapošljavanja) rezervirani niži položaji u hijerarhijskoj ljestvici političkog odlučivanja, dok one najviše pozicije i dalje velikom većinom drže muškarci – žene su rijetko nositeljice kandidacijskih lista. Uzrok svega je još uvijek prisutno naslijeđe tradicionalne podjele društvenih uloga žena i muškaraca i nedovoljna osnaženost žena za preuzimanje uloga u političkoj participaciji.

Iz svega proizlazi da je i dalje prisutan nesklad društvenih uloga koje nisu ničime biološki niti spolno uvjetovane i da je društvena skupina koja čini natpolovičnu većinu stanovništva Republike Hrvatske podzastupljena u upravljanju tim istim društvom. Takav politički sustav koji ženama i muškarcima ne jamči stvarnu jednakost u mogućnosti sudjelovanja u postupcima političkog odlučivanja ne zadovoljava temeljne postavke demokratskog uređenja. Posebno treba naglasiti kako je Zakonom o ravnopravnosti spolova iz 2008. godine političkim strankama osigurano tranzicijsko vrijeme za prilagodbu, pa je tako rečeno da se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja Zakona na snagu. Pravobraniteljica postojeću situaciju sa značajnom podzastupljenošću žena i nakon osam godina od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova smatra neodrživom, osobito zato što postoje propisani instrumenti za njezino otklanjanje te smatra da političke stranke trebaju povećati napore za poticanjem veće participacije žena u svim svojim hijerarhijskim strukturama kako bi demokracija u Republici Hrvatskoj zaživjela u praksi.

Shodno tome, Pravobraniteljica  p r e p o r u č u j e  svim političkim strankama u Republici Hrvatskoj da ispune navedenu zakonsku obvezu i prilikom sastavljanja stranačkih kandidacijskih lista za predstojeće parlamentarne izbore obavezno primijene načelo ravnopravnosti spolova te uključe najmanje 40% pripadnika/ca jednog spola. Spolna struktura samih stranačkih kandidacijskih lista ima utjecaj na konačan izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor, jer ukoliko same stranačke liste nisu spolno uravnotežene, ne može se očekivati niti spolno uravnotežen izbor zastupnika/ca.

Pravobraniteljica dodatno  p r e d l a ž e  da se pri izradi kandidacijskih lista koristi model koji preporučuju Europski parlament i Vijeće Europe, a koji primjenjuju i druge zemlje članice Europske unije s ciljem postizanja uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u tijelima političkog odlučivanja: par-nepar model ili tzv. „zip“ sustav prema kojem je svaka druga osoba na kandidacijskoj listi suprotnog spola. Na taj način učinkovito bi se ispoštovalo načelo ravnopravnosti spolova i osigurala uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na kandidacijskim listama.

Priopćenje Državnog izbornog povjerenstva o zastupljenosti žena i muškaraca na kandidacijskim listama, web DIP-a, 8.10.2015.

"Hoće li na ovim izborima konačno biti više žena?", Tportal, 29.10.2015.

Attachments:

Jutarnji list, 11.10.2015.pdf

[ ]

61 Kb