Pravobraniteljica dala intervju za Novosti o problemu prostitucije i trgovanja ljudima

Pravobraniteljica je u više navrata isticala da je prostitucija jedan od oblika eksploatacije, odnosno diskriminacije žena. Naime, činjenica je da se prostituiraju uglavnom žene, dok su korisnici tih usluga uglavnom muškarci. Istraživanja pokazuju da legalizacija prostitucije dovodi do ukupnog porasta broja osoba uključenih u lanac prostitucije, a posljedično i do porasta broja osoba kojima se trguje u svrhu prostituiranja istih. Što se situacije u Republici Hrvatskoj tiče, ne postoji sustavno i kontinuirano  praćenje podataka o prostituciji, odnosno osobama koje se prostituiraju niti o uvjetima u kojima iste rade. No bez obzira na to, trgovina ljudima predstavlja kazneno djelo te valja očekivati da će policijski i pravosudni sustav, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, činiti sve da suzbija ovu društveno štetnu pojavu.

Prema prijedlogu novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, predviđa se prekršajna odgovornost i za korisnike/ce usluga osoba koje se prostituiraju. MUP-u RH, kao nadležnom tijelu, Pravobraniteljica je iznijela nekoliko primjedbi vezanih za prijedlog čl.12. zakonskog prijedloga koji propisuje  sankcioniranje prostitucije. Prijedlogom je predviđeno kažnjavanje i osoba koje se prostituiraju i osoba koje koriste njihove usluge, a prekršajna odgovornost osoba koje se prostituiraju proširena je jer se u  sferu kažnjivosti stavlja  i nuđenje i pružanje seksualnih usluga. Do sad je bilo kažnjivo samo odavanje prostituciji, što je ipak sužavalo okvir prekršajnog progona.

Međutim, kazne su određene  jednako i za osobu koja prodaje takve usluge kao i za osobu koja te usluge kupuje. Pravobraniteljica  spornim smatra novčane kazne predviđene za ovo prekršajno djelo. Naime, ukoliko se usporede novčane i zatvorske kazne za sudionike u prodaji i kupovini seksualnih usluga te za pojedine oblike nasilničkog ponašanja u obitelji dolazi se do zaključka da su podjednake i to, primjerice, za člana obitelji koji ponovi nasilje ili koji nasilje počini u nazočnosti djeteta, mlljt. osobe ili osobe s invaliditetom. Pravobraniteljica navedeno smatra neusklađenim i nerazmjernim jer nasilnička ponašanja iz čl.20.st.3. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji čine teža prekršajna djela jer se radi o obiteljskim nasilnicima - recidivistima, i posebno ranjivoj kategoriji žrtava nasilja.

Tzv. „švedski model“ reguliranja prostitucije  podrazumijeva kažnjavanje samo osoba koje koriste usluge osoba koje se prostituiraju, i dekriminalizira potonje. Koliko je poznato, taj model je doveo do stagnacije prostitucije, po načelu „nema potražnje-nema ponude“.

U svakom slučaju, ima dosta razloga  koji govore protiv legalizacije prostitucije kao zanimanja- svakako jedan od najupečatljivijih je taj da se tim postupkom svodnici/e dižu u rang poduzetnika/ca.

No treba imati na umu da su u pojedinim zemljama izvan EU, primjerice  u Kanadi i Novom Zelandu, osobe koje se prostituiraju organizirane u svoja udruženja, pa i sindikate, te se na taj način bore za svoja prava, prije svega na zdravstvenu zaštitu i zaštitu od nasilničkog ponašanja svodnika i korisnika.

Kao snažna potvrda tome da je konačno potrebno zauzeti konkretan stav i odabrati model regulacije prostitucije, govori i istraživanje koje je  2014. proveo Filozofski fakultet u Zagrebu. Rezultati istog su pokazali zabrinjavajuće podatke o izloženosti nasilju žena koje se prostituiraju. Više od polovice ih je izjavilo da su bar jednom u životu bile silovane, 40% ih je navelo da  je netko od klijenata bio nasilan prema njima, 20% da ih je bilo prisiljeno na spolni odnos,  45% je doživjelo prijetnje fizičkim nasiljem od strane klijenata, 30% ispitanica je klijent fizički napao,  njih 8% je potražilo liječničku pomoć nakon napada, a 65% sudionica  je reklo kako zna za seksualnu radnicu koju je klijent napao unutar posljednjih godinu dana. Podaci se odnose na zadnju godinu dana.

Link na članak u Novostima, 30.9.2015.