Posjetite nas na:
Priopćenje o ishodu izbora za zastupnike/ce u Hrvatski sabor 2016.
- 13 Rujan 2016
Povodom jučerašnje objave potpunih rezultata prijevremenih izbora za zastupnike/ce u Hrvatski sabor, održanih 11. rujna 2016., Pravobraniteljica želi skrenuti pažnju na novi negativan rekord po pitanju udjela izabranih žena.
Prema rezultatima koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo, u Hrvatski sabor izabrano je 12,6% zastupnica (19 žena), što je najmanji udio žena u Hrvatskom saboru do sada. Time je još dodatno povećana osjetna neuravnoteženost spolne zastupljenosti među zastupnicima/ama u Hrvatskom saboru koja je bila izrazito naglašena i nakon prošlih izbora 2015. godine (15,2% izabranih žena, što je do tada bio najmanji udio). Ako bismo navedeni podatak od 12,6% usporedili sa drugim zemljama, prema svjetskoj klasifikaciji zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima koju vodi Interparlamentarna unija (IPU), od 193 zemlje svijeta, Hrvatska bi zauzimala 142. mjesto. Republika Hrvatska se nalazi i daleko ispod prosjeka Europske unije koji iznosi 28% zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima - od zemalja članica, samo Mađarska ima manji udio žena (10,1%).
Kao što je Pravobraniteljica istaknula u svom Izvješću o radu za 2015. godinu vezano za prethodne parlamentarne izbore 2015., takav loš rezultat posljedica je krize u hrvatskom društvu koje, po svim pokazateljima, ne sazrijeva u smjeru afirmacije ravnopravnosti spolova kao temeljne vrijednosti demokratskog uređenja te ne odgovara njenoj ustavnoj definiciji kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Dio odgovornosti zasigurno velikim dijelom leži na političkim strankama jer većina njih nije osigurala ravnopravnu participaciju žena i muškaraca u unutarstranačkim strukturama i na kandidacijskim listama, iako su obvezu rada na tome imale od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova 2008. godine.
Potrebno je uzeti u obzir da rezultati izbora ne određuju i konačni sastav Hrvatskog sabora jer, u skladu s analizom Pravobraniteljice u Izvješću o radu za 2015. godinu - poglavlje 7., za očekivati je da se nakon rotacija koje će uslijediti nakon aktiviranja prava na zamrzavanje mandata dijela zastupnika postotak žena poveća za 3-6 postotnih poena (u prošlom sazivu Hrvatskom saboru nakon rotacija postotak je porastao s 15,2% na 20,5%). Međutim, već sada možemo ustvrditi da su ovi rezultati razlog za zabrinutost. Gledajući u cjelini, žene se ne uspijevaju afirmirati kao prepoznatljive i ravnopravne sudionice na političkoj sceni. Unatoč njihovom relativno višem udjelu među kandidatima/kinjama na izbornim listama (39,7%), ponovo su zauzimale lošija mjesta na listama (npr. svega 14,7% nositelja/ica lista bile su žene). Mora se istaknuti i činjenica da su pojedinačno osvojile prosječno manji broj glasova od muškaraca, pa su u pojedinim slučajevima muški kandidati, iako lošije pozicionirani, osvojili saborski mandat ispred svojih kolegica temeljem preferencijskih glasova. Ova činjenica ukazuje na to da su žene u politici manje vidljivije od svojih muških kolega što je usko vezano uz njihovu znatno nižu zastupljenost, kako u tijelima izvršne vlasti na državnoj i lokalnoj razini, tako i u tijelima odlučivanja unutar samih političkih stranaka.
Unatoč zakonskim odredbama koje predviđaju uvođenje posebnih mjera u svrhu omogućavanja ravnopravnog sudjelovanja u javnom životu (članci 9.-12. Zakona o ravnopravnosti spolova) i obvezu za političke stranke da poštuju načelo ravnopravnosti spolova (članak 15. Zakona), na ovim izborima ponovila se situacija s prethodnih, a to je da na velikom broju kandidacijskih lista nije ispunjena spolna kvota od najmanje 40% zastupljenosti osoba jednog spola na listi (na 54 od ukupno 177 lista). Posebno negativna okolnost, koja je uvelike utjecala na konačan osjetno neuravnotežen spolni sastav novog saziva Hrvatskog sabora, je ta što dvije stranke odnosno koalicije koje su osvojile najviše saborskih mandata na ovim izborima ponovo nisu poštivale spolnu kvotu na velikom broju kandidacijskih lista - HDZ s partnerima nije imao ispoštovanu kvotu na 9 od 11 kandidacijskih lista, a Narodna koalicija na 6 od 10 lista. Državno izborno povjerenstvo je Pravobraniteljici i Državnom odvjetništvu dostavilo popis spomenutih 54 kandidacijskih lista te će Pravobraniteljica od DORH-a, u skladu s ranije zauzetim stajalištem u priopćenju od 27. srpnja 2016., a sukladno presudi Ustavnog suda U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015., zatražiti pokretanje prekršajnih postupaka.
Pravobraniteljica još jednom naglašava da ovakvo stanje s malim udjelom žena među zastupnicima/ama u Hrvatskom saboru nije u skladu s realnom participacijom žena u hrvatskom društvu. Premda su zastupljene s preko 50% u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske i premda svake godine razlika u postotku građana/ki s visokoškolskom diplomom konstantno raste u korist žena, u politici su, sudeći po dvama posljednjim parlamentarnim izborima, sve manje relevantne. Zato je dužnost svih dionika poduzeti mjere pozitivne akcije kako bismo zajedno pokušali stati na kraj ovom negativnom trendu. Pravobraniteljica će se u tom smislu narednom razdoblju zalagati da se zakonodavni okvir koji propisuje obveze predlagatelja kandidacijskih lista preciznije uredi, a posebno će se zalagati da se odgovarajućim izmjenama zakonodavnog okvira uz uvjet uravnotežene zastupljenosti od 40% uvede i uvjet tzv. par-nepar rasporeda (zip sustava) na kandidacijskim listama. Pravobraniteljica će se također zalagati da se preciznijim zakonskim odredbama političke stranke obvežu da u svoje opće stranačke akte unesu odredbe koje bi u dugoročnom smislu trebale osigurati uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u unutarstranačkim strukturama, pa tako i na kandidacijskim listama.
Iz medija:
HINA, 14.9.2016. (za registrirane na HINA portal)
 Glas Slavonije, 15.09.2016.pdf | [ ] | 274 Kb |
| Jutarnji list 14. rujan 2016.pdf | [ ] | 1802 Kb |
EU projekti
Powered by Easytagcloud v2.1