Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić osvrnula se za Novi list na pojavu seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. Objasnila je što žrtve takvog uznemiravanja mogu poduzeti te na koji način institucija Pravobraniteljice provodi postupak po pritužbi. Navela je da se broj prijava seksualnog uznemiravanja povećava u zadnjih nekoliko godina što dokazuje da su žrtve osvještenije o svojim pravima i mehanizmima zaštite koji su im na raspolaganju. Glavni razlozi zbog kojih se neka osobe ne odlučuje na prijavljivanje seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja temeljem spola je procjena da joj neće biti pružena učinkovita pravna zaštita, kao i bojazan od osvete poslodavca.
U RH je do sada razvijena značajna sudska praksa vezana uz seksualno uznemiravanje, ali je neujednačena. Postoji određeni broj sudskih presuda koje mogu služiti na primjer, ali i značajan broj onih koje ukazuju ili na upitnost antidiskriminacijskih jamstava ili na ozbiljnu neosjetljivost prema položaju žrtve i činjenicu da seksualno uznemiravanje uz nasilje nad ženama predstavlja najgori oblik spolne diskriminacije. U članku su navedeni i neki slučajevi iz prakse Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova opisani u Izvješću o radu za 2015.
EU projekti