Pravobraniteljica za Glas Slavonije o seksizmu u izjavama javnih osoba

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dala je izjavu za Glas Slavonije vezano za seksizam u izjavama javnih osoba prema u komentarima predsjednice RH. Pravobraniteljica je istaknula da je do sada nebrojeno puta javno reagirala na razne seksističke izjave javnih osoba, neovisno o tome je li se radilo o ministrima bilo koje političke opcije, novinarima, kolumnistima, gradonačelnicima ili vjerskim poglavarima. Nakon predsjedničkih izbora objavili smo i detaljnu analizu seksističkog odnosa prema tadašnjoj kandidatkinji i sadašnjoj predsjednici RH te kontinuirano upozoravamo javnost putem javnih priopćenja i izjava za medije, kao i Hrvatski sabor putem izvješća o radu o neprihvatljivom seksizmu ili potvrđivanju spolnih stereotipa u izjavama javnih osoba.

U svim javnim istupima o ovoj problematici upozoravamo da svaka javna osoba, neovisno o kome se radi, mora biti svjesna da snosi odgovornost za riječi izgovorene u javnom prostoru, a da su osobe koje obnašaju bilo koju javnu funkciju dužne i svojim ponašanjem i svojim izjavama biti primjer drugima jer su upravo one te koje, izložene očima i prosudbi javnosti, postavljaju standarde javne komunikacije. Pravobraniteljica je također naglasila da u situaciji u kojoj su žene i dalje znatno podzastupljene na mjestima političkog odlučivanja s nikad manjim postotkom žena na funkcijama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i dalje svjedočimo seksističkoj praksi komentiranja i kritiziranja isključivo žena u politici temeljem za politiku sporednih faktora poput njihovog izgleda ili načina oblačenja (u broju članaka u posljednje dvije godine prednjače članci o načinu oblačenja predsjednice RH), šminke ili frizure. Iako Pravobraniteljica uporno upozorava da ovakav način izvještavanja o političarkama, saborskim zastupnicama i odnedavno predsjednici, predstavlja seksistički pristup koji prevladava i u velikom broju drugih medijskih sadržaja u čijem je fokusu isključivo fizički izgled žena, ovaj trend u medijskom izvještavanju, a tako i u izjavama javnih osoba, je uporan i sve prisutniji.  Mediji svakodnevno putem svojih sadržaja doprinose klimi u kojoj se žene prikazuje kao objekte, kao one izložene pogledima, ali uporno tu svoju odgovornost zanemaruju, ignoriraju i marginaliziraju praveći se da to nije sporno i da predstavlja slobodu izražavanja. Međutim, kada u fokus interesa dođe ista ta praksa reflektirana kroz neku osobu u javnom životu, kao što je predsjednica, tada se mediji postavljaju kao veliki pobornici protiv seksizma i spolnih stereotipa, iako ih inače sami obilno koriste i ne smatraju problematičnom praksom iz aspekta ravnopravnosti spolova. Stoga, kada govorimo o pojedinim konkretnim pojavama seksizma koji pojedinci koriste u odnosu na predsjednicu RH, političarke ili bilo koju drugu ženu koja obnaša neku funkciju, ne smijemo zaboraviti na društvenu klimu u kojoj je seksizam još uvijek neosviještena prepreka postizanju ravnopravnosti spolova. Stvaranju takve društvene klime doprinose mnogi, uključujući političare/ke, druge javne osobe te medijske djelatnike/ce i svaki društveni čimbenik, zakonodavna, izvršna vlast, institucije, organizacije civilnog društva, obrazovne institucije, ali i mediji, dužni su u okvirima svojih mogućnosti i područja djelovanja doprinositi promjeni klime u kojoj je seksizam zapravo samo dobra šala. Jer protiv seksizma se ne bori samo reagiranjem u svakom pojedinom slučaju, već ukazivanjem na trendove i zalaganjem za promjenu neprihvatljive prakse.

Glas Slavonije, 25.3.2017.