Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dostavila je portalu Zagreb.info mišljenje o novoj reklami Bonbona za aplikaciju Deezer zbog koje je primila i pritužbe zbog seksističkog pristupa. Ne ulazeći u marketinšku ili kreativnu stranu navedene reklame, Pravobraniteljica je ukazala na nekoliko činjenica zbog kojih je reklama problematična iz aspekta ravnopravnosti spolova. Pravobraniteljica je utvrdila da se u navedenoj reklami društveno neprihvatljivo ponašanje uznemiravanja žena u javnom prostoru promovira kao društveno prihvatljivo, budući da reklama sugerira da žene očekuju ili žele vrstu pozornosti koja je zapravo uznemiravanje temeljem spola.
Iako ne poričemo da postoje žene koje dobacivanja ili zviždanja (zgodnih) građevinskih radnika ili bilo koga drugoga na ulici smatraju komplimentom, činjenica koju pokazuju istraživanja je da najveća većina žena takvo ponašanje smatra neprihvatljivim, neugodnim i nepoželjnim.
O tome svjedoče brojna istraživanja i inicijative diljem svijeta, a upućujemo na veće istraživanje koje je još 2012. proveo Hollaback!Hrvatska, pokret posvećen iskorjenjivanju uličnog uznemiravanja. Njihovo je istraživanje pokazalo da je 99% žena doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja u javnom prostoru od strane nepoznatih osoba, a da je 50% njih takvo iskustvo imalo do svoje 18. godine. Na pitanje kako ste se pritom osjećale, uz mogućnost zaokruživanja većeg broja osjećaja, najveći postotak žena zaokružio je negativne emocije: 57% odgovorilo je bijesno, 46% ljutito, 36% bespomoćno, 36% povrijeđeno, 33% uplašeno, 29% zbunjeno, 29% krivo/posramljeno, 17% tužno. Na pitanje kako ste reagirale, većina je prešla preko ceste i promijenila smjer, izbjegavala te dijelove grada, pravila se da telefonira, izbjegavala biti sama i sl. Dakle, osim što se žene osjećaju neugodno, takvo ponašanje im ograničava i slobodno kretanje u javnom prostoru.
Treba istaknuti da ulično uznemiravanje, koje uključuje dobacivanja, vulgarne geste, seksualno eksplicitne komentare o izgledu, zviždanje te teže oblike kao što su pipkanja, dodirivanja, hvatanja i fizički nasrtaji, ne predstavlja komplimente, već oblik rodno uvjetovanog nasilja.
Naglašavamo da se putem reklama ne reklamiraju samo proizvodi, već i određene vrijednosti, koncepti, ideje. Stoga, svaki oglašivač mora biti svjestan kakav učinak reklamna poruka nosi, neovisno kakve su bile njegove namjere, te da spolni stereotipi i seksizam potiču konzumente na formiranje ili učvršćivanje postojećih diskriminirajućih stavova i obrazaca ponašanja.
Osnivaču i pokretaču mobilne mreže Hrvatskom Telekomu d.d. uputit ćemo upozorenje i preporuku sukladno našim ovlastima.
Iz medija:
Zagreb.info, 26.6.2017.
N1 TV, 26.6.2017.
Libela.org, 26.6.2017.
direktno.hr, 26.6.2017.
ezadar, 26.6.2017.
HINA, 26.6.2017.
EU projekti