JAVNO PRIOPĆENJE uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - 22. rujna

Ove godine 22. rujna po 13. puta obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na 22. rujan 1999. kada je u zgradi Općinskog suda u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice, Mate Oraškić ubio svoju suprugu Gordanu, sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić te ranio zapisničarku Stanku Cvjetković.

Iako su brojke često suhoparne, statistika ipak odražava stvarno stanje i ukazuje na udio žena i muškaraca kao počinitelja/ica i žrtava nasilja u obitelji. A brojke svjedoče da su žene u daleko većem postotku žrtve prekršajnih (64%) i kaznenih djela (76%) s elementima nasilja u obitelji.

Tijekom 2016. zabilježen je najveći broj ubojstava žena u zadnjih 7 godina (19 među bliskim osobama, od toga 15 ubijenih žena od strane njima intimnih muškaraca). Od 1.648 počinitelja nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 1.519 (92%), a žena 129 (8%).

Pravobraniteljici se građani/ke obraćaju pritužbama zbog nasilja u obitelji. U 16,9% slučajeva, koji su se u 2016. odnosili na pružanje zaštite izloženima fizičkom, psihičkom i drugim oblicima nasilja u obitelji i/ili partnerskim vezama, zaštitu su tražile žene u 90% slučajeva, a muškarci u 10%.

U nekoliko izvješća o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozoravali smo na brutalizaciju nasilja, koja iz sfere prekršajnog sve više seli u sferu kaznenog prava, na sve veći broj slučajeva u kojima nasilje završava tragično - ubojstvima žena od strane njima bliskih muškaraca, a potom u velikom broju slučajeva i samoubojstvima tih muškaraca. Kontinuirano ukazujemo i na problem preblagog kažnjavanja nasilnika ili neprepoznavanja svih oblika nasilja nad ženama, nerazlikovanja žrtve od počinitelja, odnosno dvostrukih uhićenja, nesenzibiliziranosti osoba koje su odgovorne za suzbijanje, procesuiranje i kažnjavanje nasilja nad ženama, odnosno nasilja u obitelji, te još uvijek nedovoljno reagiranje okoline na nasilje kojem svjedočimo u svojem neposrednom okruženju.

U svom Izvješću o radu za 2016. dali smo preporuke kojima bi se unaprijedila prevencija nasilja, zaštita žrtava i sankcioniranje počinitelja.

Institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je tijelo koje će na nacionalnoj razini koordinirati rad radne skupine Femicide Watch-a za Republiku Hrvatsku u koju su uključeni predstavnici/e državnih tijela, organizacija civilnog društva te pravosuđa. Monitoring femicida neće značiti samo vođenje statistike, već i praćenje i analizu individualnih slučajeva i situacija koje su dovele do ubojstava žena.

Od 1. travnja 2017. započeli smo i novi EU projekt: „Izgradnja učinkovitije zaštite - promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“, u kojem nam je partnerica Ženska soba - Centar za seksualna prava, a podržavatelji/suradnici: Pravosudna akademija, Policijska akademija i Hrvatsko novinarsko društvo. Projekt je financiran programom Europske komisije koji se bavi ulogom pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama, s posebnim naglaskom na slučajeve femicida.

Ciljevi projekta su:

(1) identificirati, empirijski opisati te staviti u fokus javnosti postojeće pravne prakse koje predstavljaju prepreke za učinkoviti pravni progon i kažnjavanje nasilja prema ženama;
(2) podizati svijesti o femicidu i nasilju prema ženama unutar obitelji;
(3) zagovarati efikasnije suradnje među institucijama i ključnim akterima/cama koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama;
(4) analizirati 'krhke karike' sustava: od policijskih službenika koji se prvi kontakt sa žrtvom, preko državnih odvjetnika koji su odgovorni za pravno klasificiranje i progon takve vrste zločina, do pravnih tijela odgovornih za kažnjavanje slučajeva nasilja prema ženama;
(5) kroz rad s predstavnicima medija i analize medijskih sadržaja osmisliti i proizvesti Medijski kodeks, vodič za profesionalno i senzibilno izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama;
(6) osnažiti institucionalnu pomoć i podršku ženama žrtvama nasilja.

Ne postoji jedan uzrok nasilja i zastrašujućih zločina poput ovog koji obilježavamo 22. rujna. Upravo zbog toga je problem nasilja rješiv jedino uz zalaganje cijelog društva. Nulta tolerancija prema nasilju znači prevenciju, reagiranje, senzibilan pristup, zaštitu žrtava i najstrože kažnjavanje svakog počinitelja nasilja.