Pravobraniteljica za Novi list o Istanbulskoj konvenciji

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić je, nastavno na upit Novog lista, dala izjavu na temu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatije pod nazivom Istanbulska konvencija). Pravobraniteljica je istaknula najvažnije pravne implikacije koje se Istanbulskom konvencijom uvode u pravni poredak Republike Hrvatske. Konvencija propisuje pravni okvir za zaštitu žrtava rodno uvjetovanog nasilja, a njenom ratifikacijom Hrvatska se obvezuje osigurati zakonski okvir koji će, među ostalim, učinkovito sankcionirati svako nasilje između (bivših ili sadašnjih) partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom.

Konvencijom se njene potpisnice obvezuju žrtvama nasilja osigurati besplatnu pravnu pomoć (što nije slučaj po trenutnom zakonskom rješenju), zatim poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi se osiguralo osnivanje dovoljnog broja lako dostupnih skloništa za žrtve nasilja, te se uvodi niz drugih mjera kojima se unaprjeđuje borba protiv nasilja nad ženama na nacionalnoj razini. Zato je Istanbulska konvencija vrlo korisno pravno sredstvo koje bi trebalo dati velik doprinos borbi protiv nasilja nad ženama i promicanju rodne ravnopravnosti.

Pravobraniteljica je također komentirala povezivanje Istanbulske konvencije s pojmom „rodna ideologija“. Naime, radi se o stručno neutemeljenom i nerelevantnom terminu koji se posljednjih nekoliko godina forsira u javnom diskursu od strane pojedinih organizacija civilnog društva i medija, a služi prije svega za etiketiranje rodne ravnopravnosti ideologijom, prikazujući tako u negativnom svjetlu nastojanja za promicanjem anti-diskriminacijskih vrijednosti u hrvatskom društvu. Uz taj pojam vežu se neke izrazito negativne osobine, poput nastojanja za razaranjem obitelji, ukidanjem spola kao relevantne kategorije i sl., koje naravno da nemaju nikakve veze s onime što rodna ravnopravnost predstavlja, niti s Istanbulskom konvencijom i svime onime što ona sadrži. Razlikovanje pojmova spol i rod već je dugo prisutno u društvenim znanostima, a njihove definicije se široko upotrebljavaju. Definicije tih pojmova (sex i gender) nalaze se i u anti-diskriminacijskim dokumentima Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe. Spolom su određene čovjekove biološke (urođene, nepromjenjive), a rodom društvene (stečene, varijabilne) karakteristike. Dakle, radi se o razlikovanju bioloških i društvenih (kulturnih) utjecaja koji oblikuju pojedinca/ku. Iz toga proizlaze određene spolne i rodne uloge muškaraca i žena. Rađanje djece je, primjerice, spolna uloga žene, dok je obavljanje kućanskih poslova danas još uvijek široko percipirano kao njezina rodna uloga.

Članak je objavljen 21.10.2017. u tiskanim izdanjima Novog lista, Zadarskog lista i Glasa Istre, a 24.10.2017. na internetskom portalu Novilist.hr.