Pravobraniteljica gostovala u emisiji "Civilno društvo" HR 1

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sudjelovala je danas u emisiji „Civilno društvo“ Prvog programa Hrvatskog radija u kojoj je predstavila EU-projekt „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“. Osim ciljeva, vrijednosti projekta i projektnih partnera, pravobraniteljica je detaljnije predstavila rezultate istraživanja provedenog u okviru projekta na uzorku od 600 zaposlenih žena diljem RH koje su najmanje godinu dana u vezi. 

Rezultati istraživanja su pokazali da jedino što zaposlenim ženama može pomoći kako im se ne bi narušilo zdravlje zbog dvostruke opterećenosti je veći angažman partnera u brizi za dijete ili obitelj. Pravobraniteljica je govorila i o reakcijama nastavničkog kadra i srednjoškolaca/ki na predstavu „Što čekamo“ koju je projektni partner HNK igrao na području Splitsko-dalmatinske županije, Zadarske županije, Dubrovnika, Gospića, a koja problematizira pitanja ravnopravnosti spolova kroz odabir zanimanja.

Srednjoškolci/ke su se prepoznali/e kroz predstavu koja im je bila bliska i nakon predstave aktivno sudjelovali u raspravama i nudili rješenja. Pokazali su iznimnu zainteresiranost i posvjedočili da nisu znali da je neravnopravnost spolova toliko izražena jer im nitko o tome ne govori u odgojno-obrazovnom sustavu. Upravo stoga, u nastajanju je i dokumentarni film u suradnji s HRT-om koji će se promovirati i dijeliti po školama, pa će kroz satove razredne zajednice i drugi/e srednjoškolci/ke moći razgovarati o tome kako doživljavaju uloge muškaraca i žena i s kojim preprekama će se suočiti na tržištu rada te kako će pomiriti poslovne i privatne obaveze.

Pravobraniteljica je navela i činjenicu kako prima najviše pritužbi na diskriminaciju temeljem spola s područja rada i zapošljavanja te kako je broj tih pritužbi u porastu, pogotovo temeljem spola i majčinstva. Zaključila je da smo projektom, osim osvještavanja srednjoškolske populacije i poslodavaca nastojali potaknuti muškarce da koriste rodiljne i roditeljske dopuste u većem broju kako bi se majke koje to žele mogle vratiti na radna mjesta.

Spomenula je i organizaciju četiri konferencije u lokalnim zajednicama (Zadru, Zagrebu, Rijeci i Osijeku), vezano za ovaj projekt, kao i razgovore sa županima i gradonačelnicima o pitanjima rodno osjetljivog budžeta i osiguranja javnih servisa (vrtića, domova za starije, dnevnih boravaka i sl.), kako bi zaposleni roditelji mogli opuštenije i s većom sigurnošću tijekom radnih sati povjeriti djecu ili starije članove obitelji na brigu i ravnopravnije sudjelovati na tržištu rada.