Uključivanje u e-savjetovanje o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

U sklopu javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje u tekstu: Nacrt Zakona), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je predlagatelju propisa uputila komentare na dvije novine koje se ovim propisom uvode, a koje su vezane uz područje rada Pravobraniteljice.

1) Pravobraniteljica pozdravlja uvođenje prava na mirovanje rokova i stečenih prava za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta. Nacrt Zakona kroz izmjene i dopune članaka 108., 109., 110. i 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa uvođenje prava na mirovanje roka za polaganje stručnog ispita, roka za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita te prava na mirovanje stečenog zvanja. Ove izmjene i dopune su u Nacrt Zakona uvrštene sukladno najavi iz dopisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 1. kolovoza 2016. godine u kojem je Ministarstvo obavijestilo Pravobraniteljicu da će uvažiti njezino stajalište u predmetu vezanom za nemogućnost mirovanja stečenog zvanja jedne srednjoškolske nastavnice za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta i pristupiti planu promjene važećeg zakonskog okvira. Budući da su u velikoj većini žene te koje koriste rodiljni i roditeljski dopust (zbog čega se nalaze u nepovoljnijem položaju na tržištu rada), ta promjena predstavlja doprinos promicanju ravnopravnosti spolova u području zapošljavanja i rada.

2) S druge strane, Pravobraniteljica upozorava da uvođenje mogućnosti uskraćivanja učeničkog pohađanja dijelova međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula od strane njihovih roditelja u slučaju ako ti sadržaji nisu u skladu s roditeljskim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koja se uvodi izmjenom i dopunom čl.27. st.7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, predstavlja korak unatrag u smislu odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Naime, međupredmetne i interdisciplinarne teme i moduli imaju veliki značaj upravo zbog toga što se kroz njih (prije svega kroz Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, NN 107/14) uvode odgojno-obrazovni sadržaji vezani za ljudska prava koji nedostaju u okviru programa obveznih nastavnih predmeta u osnovnim i srednjim školama. Njihov značaj je tim veći što je Ministarstvo 2015. godine odustalo od već započetog projekta uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja, kao obveznog nastavnog predmeta.

Spomenutom odredbom ukida se obveza pohađanja nastave anti-diskriminacijskih odgojno-obrazovnih sadržaja uvedenih međupredmetnim i interdisciplinarnim pristupom. Sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, međupredmetne teme su „obvezne u svim nastavnim predmetima“ i „svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi su ih obvezni ostvarivati“. Međutim, ukoliko se ova odredba usvoji, nastava tih tema će biti obvezna za škole da ih izvode, no ne i za učenike/ce da ih pohađaju.

Pravobraniteljica se zalaže i daje preporuku da Republika Hrvatska ravnopravnost spolova i prava spolnih i rodnih manjina ne tretira kao predmet rasprava i različitih tumačenja zbog kojih se nacionalni sustav odgoja i obrazovanja prilagođava osobnim preferencijama i individualnim vrijednosnim stavovima. Radi se o sastavnim dijelovima ljudskih prava i civilizacijskim tekovinama koje se Hrvatska, kao demokratska zemlja i članica Europske unije, obvezala promicati nacionalnim i međunarodnim pravnim aktima. Prema čl.14. st.2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17) Republika Hrvatska ima dužnost provoditi odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova, a ne ukidati obvezu njegovog pohađanja. U tom smislu Pravobraniteljica podsjeća da praksa Europskog suda za ljudska prava u predmetima Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) i Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrđuje da pravo djece na cjeloviti odgoj i obrazovanje i pravo države da im taj odgoj i obrazovanje osigura ne narušava pravo roditelja na odgoj djece u skladu s osobnim uvjerenjima.

Ukoliko Ministarstvo ustraje na uvrštavanju ovakve odredbe u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno na izbornom karakteru međupredmetnih i interdisciplinarnih tema i modula, Pravobraniteljica preporučuje Ministarstvu da osmisli mehanizam putem kojega će odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova kao ustavne vrednote na drugačiji način učiniti obveznim nastavnim sadržajem u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja.

Iz medija:
"U raspravi o izmjeni Zakona većina protiv zaključivanja ocjena na polugodištu, najviše diskusije o utjecaju roditelja na školu", srednja.hr, 6.12.2017.
"Stručnjaci pokopali reformu ministrice Divjak: Novi zakon je štetan za djecu i loš za obrazovanje", faktograf.hr, 11.12.2017.
"Ima li roditelj pravo na samostalno odlučivanje o odgoju djece izazvalo najviše spora u javnoj raspravi o obrazovanju", direktno.hr, 24.12.2017.
"Održana javna rasprava o reformi obrazovanja", nacional.hr, 24.12.2017.
"Javna rasprava: Različita stajališta o odgojno-obrazovnom aspektu, predlaže se novi zakon o obrazovanju", vijesti.rtl.hr, 24.12.2017.
"Osam puta mijenjan: Predlaže se novi zakon o obrazovanju", dnevnik.hr, 24.12.2017.
"Podijelit će se odgoj i obrazovanje! Evo što o tome kažu GROZD, Vigilare i U ime obitelji", dnevno.hr, 24.12.2017.
"Održana javna rasprava o reformi obrazovanja, pogledajte o čemu se raspravljalo", index.hr, 24.12.2107.
"Hoće li RH umjesto izmjena trebati novi Zakon o obrazovanju?", n1info.com, 24.12.2017.
"‘Zavađena’ javnost: Jačanje uloge roditelja u obrazovnom sustavu – nužnost ili zatiranje autoriteta", lider.media, 24.12.2017.