Javno priopćenje Pravobraniteljice u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – 22.9.

Nasilje u obitelji i nasilje prema ženama, za razliku od ostalih oblika nasilja, obilježava niz specifičnosti i karakteristika koje ga čine posebno štetnim i opasnim za pojedinca/ku, ali i društvo u cjelini. Jednu od njegovih specifičnosti predstavlja i činjenica kako je ono rodno uvjetovano, u pojedinim slučajevima teško prepoznatljivo jer se javlja u različitim pojavnim oblicima, u pravilu bez prisutnosti svjedoka, traje dulje vrijeme, a žrtve uslijed straha i nepovjerenja u rad državnih institucija ponekad nisu sklone njegovom prijavljivanju, što dovodi do stvaranja velike tamne brojke toga oblika nasilja. Pogledamo li statistiku, ona je poražavajuća. U posljednjih 16 godina ubijeno je 346 žena. U razdoblju od pet godina (2012.-2017.) ukupno 90 žena ubijeno je od strane njima najbližih muškaraca – supruga ili bivših supruga, partnera ili bivših partnera i drugih bliskih osoba, od siječnja do kolovoza 2018. ubijeno je 5 žena od strane bliskih muškaraca.

Iako na godišnjoj razini kontinuirano pada broj prekršajnih oblika nasilja u obitelji (5-9%), povećava se broj kaznenih djela pa govorimo o trendu brutalizacije nasilja prema ženama.

Najčešći propusti u procesuiranju nasilja u obitelji obuhvaćaju nerazumijevanje konteksta i kronologije nasilničkog ponašanja počinitelja, eskalaciju nasilja kroz duže razdoblje, nedovoljno predlaganje i izricanje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, praksa preblagog kažnjavanja počinitelja i ne zadržavanje nasilnika u pritvoru, češće izricanje novčanih kazni, a manje zatvorskih (svega 7%), nerazlikovanje žrtve od počinitelja što dovodi do dvostrukog procesuiranja, neprepoznavanje svih oblika obiteljskog nasilja, posebice ekonomskog i psihičkog nasilja. Povrh svega, u društvu i dalje postoje krive percepcije da se kod nasilja radi o „bračnim nesuglasicama“, „ljubavnom sukobu koji je pošao po krivu“ i „privatnoj stvari“ u koju se ne treba miješati.

U svrhu unaprjeđenja sustava za suzbijanje nasilja prema ženama i nasilja u obitelji, osim što postupa po pritužbama građana i građanki, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, provodi nekoliko ciljanih aktivnosti. Mnogobrojne takve aktivnosti su dio novog EU projekta kojeg je Pravobraniteljica nositeljica: „Prema učinkovitijoj zaštiti: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“, koji se bavi ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama, s posebnim naglaskom na slučajeve femicida.

Cilj mu je identificirati, empirijski opisati te staviti u fokus javnosti postojeće pravne prakse koje predstavljaju prepreke za učinkoviti pravni progon i kažnjavanje nasilja prema ženama, podići svijest o femicidu i nasilju prema ženama unutar obitelji, zagovarati efikasniju suradnju među institucijama i ključnim akterima/cama koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama. Kroz rad s predstavnicima medija i analize medijskih sadržaja nastat će Medijski kodeks, smjernice za senzibilno izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama. Kroz projekt osigurat će se pomoć i podrška ženama žrtvama nasilja.

Osim toga, s ciljem poticanja promjena i preokretanja negativnih trendova, Pravobraniteljica je osnovala i Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – tzv. „Femicid Watch“. Putem ovog tijela detaljno će se pratiti pojavnost ubojstava žena na godišnjoj razini i to iz rodnog aspekta te analizirati podaci radi uočavanja ključnih propusta nadležnih tijela koji dovode do ubojstava žena od strane njihovih supruga ili bivših i sadašnjih partnera, odnosno bliskih osoba.

Kao društvo ne smijemo ostati gluhi i slijepi na nasilje koje se događa svuda oko nas. Moramo reagirati, prijavljivati, procesuirati počinitelje i štititi žrtve. Stoga Pravobraniteljica ponovo poziva sve institucije, organizacije i tijela da promptno i učinkovito djeluju na prevenciji nasilja, zaštiti žrtava i kažnjavanju počinitelja, a da se pri tom ne gubi iz vida osjećaj solidarnosti i građanske hrabrosti suočavanja s nasiljem prema ženama koje žive u strahu, koje je često stid potražiti pomoć, kojima se često poručuje da nasilje moraju trpjeti i koje same ne vide izlaz ili si ne mogu i ne znaju pomoći.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubičić, dipl.iur.