Posjetite nas na:
Uključivanje Pravobraniteljice u izmjene Zakona o doprinosima
- 16 Studeni 2018
Potaknuta pritužbom mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila je predlagatelju propisa komentar na novinu koja se ovim propisom uvodi, a koja je vezana za njezino područje rada.
Naime, uvidom u poglavlje Prijedloga naziva Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, Pravobraniteljica je utvrdila da su razlog za uvođenje Glave VI.B Obveze doprinosa po osnovi člana uprave, izvršnog direktora i upravitelja zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, pojave izbjegavanja, odnosno minimiziranja iznosa doprinosa kod jednog broja osnivača, vlasnika, a time i zaposlenika trgovačkih društava (član uprave trgovačkog društva i/ili izvršni direktor trgovačkog društva i/ili upravitelj zadruge). U Prijedlogu se objašnjava kako se te osobe zapošljavaju na nepuno radno vrijeme koje nerijetko iznosi 1 sat tjedno pa se slijedom toga njima razmjerno umanjuje osnovica za obvezno zdravstveno osiguranje i mirovinsko osiguranje te u takvim slučajevima plaćaju 48 kuna ukupnog doprinosa mjesečno. Problem je, kako je u Prijedlogu navedeno, što zapošljavanjem s nepunim radnim vremenom u društvu u kojem obnaša tu dužnost, član uprave plaća manje iznose doprinosa i ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu i staž osiguranja kao uvjet za mirovinu jednako kao da je zaposlen s punim radnim vremenom te ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu mirovinu.
U Prijedlogu se dalje navodi da se s obzirom na zakonske ovlasti i odgovornosti člana uprave smatra ekonomski i socijalno opravdanim da ove osobe sudjeluju u financiranju socijalnih sustava Republike Hrvatske barem u iznosu koji je za otprilike 50% veći od iznosa doprinosa koji se plaćaju za radnika s minimalnom plaćom. Minimalna plaća u 2018. godini iznosi 42,9 % prosječne plaće od koje se određuju osnovice za doprinose te se stoga predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktor trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Isto će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave.
Udruga Women in Adria ukazala je Pravobraniteljici kako bi slijedom nove zakonske odredbe direktorice mikro poduzeća prijavljene na pola radnog vremena tijekom 2019. godine državi trebale uplatiti 11.417 kuna (pod pretpostavkom da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj 8.020 kuna), no ukoliko se prihvati Prijedlog, njihovi će troškovi narasti na 22.833 kuna te kako bi ta odluka mogla posebno oštetiti žene poduzetnice koje radom na pola radnog vremena nastoje balansirati između privatnih obveza i razvoja karijere.
Vezano za navedeno Pravobraniteljica je naglasila da je tijekom 2017. godine u Republici Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina. Postojeće analize pokazuju da dolazi do značajnog smanjenja ukupnog broja žena u dobi za rađanje, a sve više je prisutno iseljavanje stanovništva koje se nalazi u fertilnoj dobi. U tom smislu Republika Hrvatska se već duže vrijeme nalazi u demografskoj krizi: natalitet neprekidno i ubrzano opada, kao i stope fertiliteta i broja stanovnika, dok stanovništvo stari. Polazeći od negativne demografske slike Pravobraniteljica je istaknula kako bi učinkovita demografska politika, a koja je usko povezana s politikama iz područja rada i zapošljavanja, morala biti u skladu s ostvarivanjem ustavnog načela ravnopravnosti spolova te da ne bi nikako trebala biti na štetu žena.
Pravobraniteljica je također podsjetila kako Strategija poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine među glavnim preprekama razvoju poduzetništva žena navodi nedostatak podrške za žene s dva posla (obitelj i profesija), političko-regulatorni okvir i njegovu provedbu u cilju jačanja rodne ravnopravnosti te otežan pristup financiranju kao ključni problem malog i srednjeg poduzetništva. Nadalje, sukladno istoj Strategiji u Republici Hrvatskoj je u 2013. godini bilo 2,24 puta više muškaraca poduzetnički aktivnih nego žena, dok je u EU 1,86 puta više muškaraca poduzetnički aktivnih nego žena (bez Austrije, Bugarske, Cipra, Danske i Malte). Osim toga, temeljem analize Godišnjih financijskih izvještaja FINA-e za raspoloživu poslovnu 2012. godinu, u kojoj je izlučen uzorak subjekata u kojemu su svi osnivači žene, uz dužan oprez nedostatnih cjelovitih podataka, rezultat uzorka pokazuje da je udio žena vlasnica trgovačkih društava za promatrano istraživanje 26,5%.
Konačno, Pravobraniteljica je istaknula da se zakonske mjere usmjerene na onemogućavanje zloupotrebe rada u nepunom radnom vremenu ne smiju prelamati na poduzetnicama, ali niti na poduzetnicima koji rade pola radnog vremena radi brige o djeci. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u RH 2014.-2020. kao ključne mjere za uključivanje žena u svijet poduzetništva, a čiju nužnost potvrđuju ranije navedeni podaci o poduzetničkoj aktivnosti žena te udjelu žena u vlasničkoj strukturi trgovačkih društava, navodi stvaranje poticajnog okruženja te potporu poduzetnosti žena. Obvezivanje na plaćanje punih doprinosa za pola radnog vremena zasigurno ne doprinosi stvaranju takvog poticajnog okruženja za poduzetnice koje rad s pola radnog vremena vide kao jedini način da u određenom vremenskom razdoblju ostanu na tržištu rada, ali i da realiziraju planove o proširivanju obitelji.
Stoga se Pravobraniteljica zalaže i daje preporuku da se za člana uprave i/ili izvršnog direktora i/ili upravitelja zadruge prijavljenog na pola radnog vremena, odnosno na nepuno radno vrijeme plaćaju umanjeni doprinosi, a koji mogu biti definirani u skladu s visinom prihoda poduzeća.
Iz medija:
EU projekti
Powered by Easytagcloud v2.1