Javno priopćenje Pravobraniteljice u povodu 25. studenog - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

JAVNI PROSTORI = ZONE BEZ UZNEMIRAVANJA

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - 25. studenog - pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uključila se u kampanju Europske komisije NON.NO.NEIN koja je pod hashtagom #SayNoStopVAW  usmjerena osvještavanju o problematici nasilja prema ženama. Najnoviji materijali kampanje odnose se na zagovaranje ne-nasilnog i dostojanstvenog ponašanja prema ženama u javnom prostoru pod nazivom ZONA BEZ UZNEMIRAVANJA (Harassment free zone).

U svojim upozorenjima oglašivačima, kao i u svojim edukacijskim radionicama koje provodi za razne ciljane grupe, Pravobraniteljica ukazuje na činjenicu da je uznemiravanje temeljem spola u javnom prostoru ozbiljan problem jer se radi o rodno uvjetovanom obliku nasilja. Istraživanje Hollaback!Hrvatska (https://croatia.ihollaback.org/), pokreta posvećenog iskorjenjivanju uličnog uznemiravanja, provedeno 2012. na uzorku od 445 ispitanica pokazalo je da je čak 99% žena doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja u javnom prostoru, zbog čega su se osjećale bijesno (57%), ljutito /46%), bespomoćno (36%), povrijeđeno (36%), uplašeno (33%), krivo i posramljeno (29%). Većina je reagirala tako da je prešla preko ceste i/ili promijenila smjer kretanja, izbjegavala te dijelove grada, pravila se da telefonira, izbjegavala biti sama i sl.

Ulično uznemiravanje, koje uključuje dobacivanja, vulgarne geste, seksualno eksplicitne komentare o izgledu, zviždanje te teže oblike kao što su pipkanja, dodirivanja, hvatanja za dijelove tijela i fizički nasrtaji, ne predstavlja komplimente, već oblik rodno uvjetovanog nasilja.

Studenti/ce Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu proveli/e su 2015. godine istraživanje koje je pokazalo kako je većina tijekom života imala iskustvo seksualnog uznemiravanja na ulici. Najčešće se radilo o komentiranju izgleda (62%), zurenju (57%), zviždanju (55%) i nepoželjnom narušavanju osobnog prostora (51%). Takva ponašanja najčešće su doživljena na ulici (65%) ili u sredstvima javnog prijevoza (51%). Kao rezultat istraživanja izradili su i poster kojim su nastojali osvijestiti studentsku populaciju, ali i građane i građanke o ovom problemu: https://croatia.ihollaback.org/files/2015/05/poster.pdf

Rodno uvjetovano nasilje manifestira se na različite načine i pojavljuje u raznim okruženjima, od obitelji i doma do radnog mjesta i javnih prostora. Uzroci su mnogobrojni, a temelje se na patrijarhalnim obrascima ponašanja i definiranja rodnih uloga i odnosa među ženama i muškarcima. Stoga je, u svrhu osvještavanja i educiranja o ovom ozbiljnom društvenom problemu, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova osmislila projekt pod nazivom „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“, čiji je značaj prepoznala i Europska komisija. EU projekt, čija je ukupna vrijednost 427. 762,27 EUR-a provodit će se u razdoblju od 1. travnja 2017. do 30. rujna 2019. godine i baviti postojećom pravnom praksom koja predstavlja prepreku za učinkoviti pravni progon i kažnjavanje nasilja prema ženama te ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama, s posebnim naglaskom na slučajeve femicida. Projekt se provodi u suradnji s partnericom nevladinom organizacijom Ženska soba - Centar za seksualna prava, a pridruženi partneri jesu Pravosudna akademija, Policijska akademija i Hrvatsko novinarsko društvo. Sve o projektu dostupno je na projektnim web stranicama http://www.vawa.prs.hr/.

Podsjećamo da u velikom broju međunarodnih dokumenata (Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Deklaracija UN-a o uklanjanju nasilja nad ženama iz 1993. godine, Preporuka Rec (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o zaštiti žena od nasilja, Opća preporuka br. 35. o rodno utemeljenom nasilju nad ženama iz 2017. godine i dr.) koje je Republika Hrvatska ratificirala ili ih izravno primjenjuje, nasilje prema ženama prepoznato je kao rodno uvjetovano nasilje koje odražava i povećava neravnopravnost između žena i muškaraca te je i dalje ozbiljan problem u svim zemljama članicama Europske unije.

Stoga se Pravobraniteljica od početka zalagala za ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Iako u kontekstu žrtava obiteljskog nasilja Konvencija ne spominje samo žene, već i ostale žrtve poput djece, muškaraca, starijih osoba i osoba s invaliditetom, statistički podaci pokazuju da se rodno utemeljeno nasilje događa u velikoj većini slučajeva od strane muškaraca prema ženama. Na primjer, u Hrvatskoj je prisutan trend velikog porasta broja kaznenih djela među bliskim osobama od čega su počinitelji u 92% slučajeva muškarci. Premda RH ima razvijeno zakonodavstvo kojim se regulira obiteljsko nasilje, treba ga unaprijediti, a upravo se ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji stranke obvezuju na usklađivanje s Konvencijom u zaštiti žrtava nasilja i kažnjavanju počinitelja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova sustavno prati sva pitanja vezana uz rodno uvjetovano nasilje prema ženama te postupa po brojnim pritužbama građana/ki na temelju kojih dobiva uvid u praksu postupanja policije, pravosuđa, centara za socijalnu skrb u slučajevima nasilja prema ženama. U godišnjim izvješćima o radu Pravobraniteljica objavljuje analize postojećeg stanja i trendova vezanih uz nasilje u obitelji i nasilje prema ženama temeljem statističkih podataka razvrstanih po spolu koje dobiva od Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa.

I povodom još jednog - 19. po redu službenog obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ponovo naglašava značaj društvene osude nasilja te potrebu učinkovitijeg sustavnog djelovanja svih institucija nadležnih za zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja kao i rada na prevenciji i osvještavanju o ne-nasilju i toleranciji.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubičić, dipl.iur.

-----------------------------------------------------------------------------------------

25. studenog - Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, počinje svjetska kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja traje do 10. prosinca - Međunarodnog dana ljudskih prava.

25. studenog izabran je za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Sestre Mirabel su djelovale kao političke aktivistkinje u Dominikanskoj republici i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu. 1999. godine Ujedinjeni narodi službeno su potvrdile 25. studeni kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je međunarodna kampanja koja je pokrenuta 1991. (Pokrenuo ju je Women's Global Leadership Institute pod sponzorstvom Center for Women's Global Leadership). U sklopu 16. dana aktivizma protiv nasilja nad ženama obilježavaju se i 1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, 6. prosinca - godišnjica montrealskog masakra i 10. prosinca - Međunarodni dan ljudskih prava.

Objavili:

NGbuntovnici, 26.11.2018.