Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dala je intervju Glasu Slavonije vezano za nove izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Naglasila je kako nije rijedak slučaj da se u Hrvatskoj teška nasilnička djela procesuiraju prekršajno te da se često ozbiljni slučajevi nasilja odgovarajuće ne prepoznaju. Upravo zbog toga su važne predložene izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu jednu od najvažnijih novina predstavlja izmjena čl. 10. toč.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način da se nasiljem u obitelji, umjesto tjelesnog nasilja, propisuje ‘primjena fizičke sile zbog koje nije nastupila tjelesna ozljeda‘. U vezi s tim pravobraniteljica ukazuje na to da su navedene izmjene, koje su usmjerene na kazneno sankcioniranje tjelesnog nasilja u obitelji, u duhu Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Istaknula je i kako politiku blagog kažnjavanja počinitelja nasilja hitno treba promijeniti, što potkrepljuje i istraživanje koje institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova provodi u okviru EU projekta "Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama" na uzorku od 470 prekršajnih presuda. Naime, prema ovom istraživanju prosječna novčana kazna u Hrvatskoj za nasilje prema ženama do sada je iznosila samo 1727,79 kuna. Prosječna uvjetna osuda iznosila je 21 dan, a prosječna kazna zatvora samo 19 dana.
Pravobraniteljica je istaknula i problematiku sankcioniranja partnerskog nasilja koje nije obuhvaćena izmjenama. Partneri/ice koji su u intimnim vezama nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu od nasilja kojemu su izloženi od strane partnera/ica. Postojeći zakoni vežu se uz pojam obitelji i bliskih osoba ili uz brak, izvanbračnu zajednicu, formalno i neformalno životno partnerstvo, srodstvo, tazbinu, odnosno zajedničko kućanstvo. Stoga je pravobraniteljica u svom dosadašnjem radu ukazivala na nedostatke Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te predlagala, među ostalim, da se dodatno proširi krug osoba koje se štite i na osobe koje ne žive u zajedničkom kućanstvu, tj. osobe koje nemaju zajedničku adresu prebivališta te da se uvede termin bliske osobe.
EU projekti