Javno priopćenje vezano za poštivanje načela ravnopravnosti spolova u predizbornoj kampanji uoči predsjedničkih izbora 2019.

Povodom Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za Predsjednika Republike Hrvatske (NN 112/19), sukladno kojoj će se izbori održati 22. prosinca 2019., Pravobraniteljica podsjeća javnost, a posebno aktere i konkurente na političkoj sceni, na načelo ravnopravnosti spolova i obvezu uljuđenog i dostojanstvenog načina komunikacije u predizbornoj kampanji.

Sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17), zabranjeno je javno predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način. U skladu s time, nisu dozvoljeni pokušaji diskreditiranja političkih konkurenata koristeći uvredljive, omalovažavajuće ili ponižavajuće kvalifikacije druge osobe s obzirom na spol, bračni status, obiteljski status ili spolnu orijentaciju. Sukladno Izbornom etičkom kodeksu (NN 136/99, 178/03, 115/07, 129/11, 35/13,  46/14, 115/15 i 75/16), u predizbornom nadmetanju nije dopušteno pozivati na nasilje, širiti nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju te poticati neravnopravnost spolova.

Na važnost odgovornog komuniciranja od strane svih sudionika javne rasprave za vrijeme trajanja predizbornih kampanja u državama članicama ukazala je i Europska mreža tijela za jednakost (EQUINET) u Preporukama za suzbijanje diskriminacije i govora mržnje u predizbornim kampanjama, objavljenima u ožujku ove godine. EQUINET podsjeća da sloboda izražavanja nije apsolutna i da oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču i opravdavaju nesnošljivost po bilo kojoj diskriminacijskoj osnovi nisu prihvatljivi niti dozvoljeni u javnom diskursu.

U Preporuci CM/Rec(2019)1 Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju seksizma, usvojenoj od strane Odbora ministara u ožujku ove godine, ukazuje se na rašireni seksizam na Internetu koji nerazmjerno pogađa žene, posebice političarke i javne osobe. Vijeće Europe državama članicama preporučuje da potiču promicanje pozitivne slike žene kao aktivne sudionice u društvenom, ekonomskom i političkom životu.

Prošle godine Europski parlament je objavio izvješće „Zlostavljanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU“, u kojoj je istaknuo kako se etiketiranje političara s ciljem poticanja mržnje prema njima temeljem spola, etničke pripadnosti, spolne orijentacije, religije ili invaliditeta zbog neslaganja s njihovim stajalištima ne smije tolerirati. Međutim, također se naglašava da političari moraju imati viši prag tolerancije na kritičke komentare od strane javnosti, bez označavanja ciljane žustre rasprave i kritike zlostavljanjem ili diskriminacijom. U tom kontekstu ukazuje se na postojanje slučajeva u kojima optužbe za diskriminaciju politički protivnici nastoje iskoristiti i zloupotrijebiti, pokušavajući izvući politički kapital.

Političarke i političari su javne osobe koje svojim djelovanjem postavljaju standarde ponašanja i javnog komuniciranja, pa stoga imaju odgovornost da svojim ponašanjem daju primjer društvu u cjelini, što se odnosi i na potrebu izbjegavanja promicanja rodnih stereotipa ili bilo koje druge vrste diskriminirajućih poruka. Mediji su pritom dužni odgovorno i vjerodostojno prenositi informacije kako se njihove izjave ne bi pogrešno interpretirale, izbjegavajući pritom tendencioznost, senzacionalizam te posebno afirmiranje svih oblika seksizma.

Pravobraniteljica će u okviru odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova iz pozicije neovisnog i samostalnog tijela pratiti predizbornu kampanju. U skladu s obvezom da djeluje na nepristran način, tijekom izbornog procesa Pravobraniteljica ne može istupati s upozorenjima i preporukama, ali će se, kao i uvijek do sada pri provedbi političkih izbora u Hrvatskoj, na sva pitanja vezana uz ravnopravnost spolova i druge diskriminacijske osnove koje su u njezinoj nadležnosti osvrnuti u svom Izvješću o radu za 2019. godinu, a po potrebi i putem javnog priopćenja nakon provedbe izbora. Za sve nepravilnosti vezano uz izborni proces nadležno je Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o izboru Predsjednika Republike Hrvatske (NN 22/92, 42/92, 71/97, 69/04, 99/04, 44/06, 24/11 i 128/14) i Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (NN 44/06 i 19/07).

Premda se na predsjedničke izbore ne odnose odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova kojima je propisana spolna kvota na kandidacijskim listama (budući da se na predsjedničkim izborima ne podnosi prijedlog kandidacijske liste, već prijedlog jednog kandidata ili kandidatkinje), neovisno o tome ove izbore je, jednako kao i sve druge političke izbore, potrebno razmotriti iz perspektive ravnopravnosti spolova u smislu zastupljenosti žena i muškaraca, s obzirom na osjetnu podzastupljenost žena u politici u Hrvatskoj.

Nepovoljan položaj žena među ostalim je vidljiv i u njihovoj zastupljenosti među kandidatima/kinjama na do sada održanim predsjedničkim izborima. Na šest održanih predsjedničkih izbora od hrvatske samostalnosti, od ukupno 49 kandidata/kinja, tek njih 7 bile su žene (14%). Na prošlim izborima 2014. aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila je jedina ženska kandidatkinja. Stoga treba imati na umu da je izbor gđe Grabar-Kitarović kao prve hrvatske predsjednice na prošlim predsjedničkim izborima predstavljao iznimku, a ne posljedicu generalno poboljšanog položaja žena u politici. Prema dosadašnjim najavama kandidatura, na predstojećim izborima bi trebao biti nešto veći, ali i dalje osjetno podzastupljen udio žena među kandidatima/kinjama.

Prema nedavno objavljenom istraživanju Vijeća europskih općina i regija (CEMR) o ženama u politici, žene u Europi zauzimaju 34,1% svih političkih upravljačkih pozicija (uzorak: 41 zemlja). Hrvatska se nalazi ispod prosjeka sa 26,3% žena. Među čelnicima država trenutno ima tek šest žena: hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, njemačka kancelarka Angela Merkel, estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, slovačka predsjednica Zuzana Čaputova, danska premijerka Mette Frederiksen i srpska premijerka Ana Brnabić. Zbog spolne neuravnoteženosti, CEMR državama članicama preporučuje da se obvežu na postizanje spolno uravnotežene zastupljenosti u politici te na odgovarajući način preispitaju svoje postupke zapošljavanja, selekcije i nominiranja, kako bi spolna uravnoteženost bila poštivana pri popunjavanju upravljačkih pozicija. Vezano za to, Pravobraniteljica napominje da, premda stručne i osobne kvalitete kandidata/kinja moraju imati prioritet, spolna podzastupljenost je kriterij koji je poželjno primjenjivati u slučaju njihove objektivne izjednačenosti.

Žene nisu manje sposobne, niti manje obrazovane, niti manje karizmatične, niti u bilo kojem drugom pogledu inferiornije u ulogama političkih liderica od muškaraca, te je njihova podzastupljenost u politici, pogotovo u vrhu hijerarhijske ljestvice, povezana s njihovim općenito podređenim položajem u javnom i privatnom životu. Potrebno je raditi na promjeni takvog stanja, te stoga Pravobraniteljica političkim strankama  p r e p o r u č u j e  da kontinuirano rade na osnaživanju žena i poticanju njihovog aktiviranja u većem broju u unutarstranačke strukture, kako bi ravnopravna zastupljenost žena u političkim strankama posljedično rezultirala ravnopravnom zastupljenošću žena i muškaraca kao kandidatkinja i kandidata na svim izborima u Republici Hrvatskoj.