Javno priopćenje pravobraniteljice povodom izjave Pravosudne akademije

Iznenađeni smo da se Pravosudna akademija našla prozvanom reagirati na komentar Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kako je jedan od glavnih razloga za blagu penalnu politiku upravo nedostatak edukacije sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca u području obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja, a vezano za nepravomoćnu presudu Požeško-slavonskom županu Alojzu Tomaševiću kojom je proglašen krivim za obiteljsko nasilje i osuđen na uvjetnu kaznu zatvora. Naime, Pravosudna akademija je izjavila kako tvrdnja Pravobraniteljice o nedostatku edukacije „nije točna“. 

Stoga bismo htjeli podsjetiti Pravosudnu akademiju da je prema podacima koje su nam dostavili u razdoblju od 2015. do 2018. godine, a isključivo u području rodno utemeljenog nasilja, odnosno nasilja u obitelji, Pravosudna akademija održala ukupno pet dvodnevnih radionica pod nazivom “Nasilje u obitelji” za 178 polaznika iz sustava pravosuđa, policije i probacije, zatim tri jednodnevna seminara na temu „Ravnopravnost spolova u pravu EU i njegova primjena u RH“ u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, na kojima je sudjelovalo 50 polaznika/ica, dvije jednodnevne radionice na temu „Anti-diskriminacijsko zakonodavstvo“ u kojima je sudjelovalo ukupno 25 pravosudnih dužnosnika/ica te u suradnji sa Centrom za mirovne studije ciklus od pet dvodnevnih i jednog jednodnevnog seminara na temu „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj“ za kaznene i građanske suce/sutkinje te državne odvjetnike/ice u okviru koje su obrađene teme kao što su klasična anti-diskriminacijska jamstva, kaznena djela vezana uz diskriminaciju, anti-diskriminacijski zakonodavni okvir, raspodjela tereta dokazivanja, uloga pravobraniteljskih institucija i postupovni okvir anti-diskriminacijske zaštite u kojima je sudjelovalo ukupno 107 pravosudnih dužnosnika/ica.  

Tijekom 2019. godine, edukaciju sudaca i državnih odvjetnika kroz 9 dvodnevnih radionica za 254 sudionika iz sustava pravosuđa i policije, provela je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u okviru EU projekta kojeg je institucija Pravobraniteljice i nositeljica, naziva: 'Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama', a u kojem projektu je uloga Pravosudne akademije, kao pridružene partnerice, bila isključivo logistička. Relevantni rezultati provedenog projekta i analize više od 1000 kaznenih i prekršajnih presuda za obiteljsko nasilje, ukazali su na kroničan nedostatak edukacije sudaca i sutkinja te državnih odvjetnika i odvjetnica u području procesuiranja i sudovanja u predmetima rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja.

Upravo zbog navedenih pokazatelja, Pravobraniteljica je uključila Pravosudnu akademiju u spomenuti EU projekt, a kako bi participirali u edukacijskim radionicama za suce i sutkinje i državne odvjetnike i odvjetnice te nakon održanog prvog jednogodišnjeg ciklusa nastavili s istima te inkorporirali tu vrst edukacije u svoj program kao trajnu agendu.

Za vrijeme održavanja radionica, te kasnije u ispunjenim evaluacijskim obrascima, sami suci i sutkinje navodili su kako sudjeluju na jako malom broju edukacija o rodno utemeljenom i obiteljskom nasilju, a za koje su istaknuli kako su im neophodno potrebne kako bi pravilno primjenjivali zakon na konkretne slučajeve te kako bi iste trebale postati obvezne za sve suce i sutkinje. Edukacije koje je provela Pravobraniteljica su između ostalog pokazale kako su se neki suci/tkinje po prvi puta upravo na ovim edukacijama susreli s pojmom 'femicida' (iako je još 2017., Pravobraniteljica osnovala međuresorno „Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje – „Femicide Watch“).

Iako Pravobraniteljica pozdravlja svaki napor da se suci i sutkinje te državni odvjetnici i odvjetnice educiraju u području rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja, samo neki od slučajeva rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja iz prošle godine, a koji su imali svoj sudski epilog, upućuju kako se nažalost radi o kroničnom deficitu edukacija. Pa smo uz ovogodišnju ispriku Vrhovnog suda zbog jedne presude u slučaju spolnog uznemiravanja te nepravomoćne presude jednoj javnoj osobi koja je kažnjena za obiteljsko nasilje na način da kazna ne predstavlja prepreku daljnjem obavljanju javnih funkcija (slučaj Tomašević), prošle godine svjedočili predmetu u kojem su se osumnjičeni za višekratno silovanje puštali da se brane sa slobode iako žive u maloj sredini pokraj žrtve (slučaj iz okolice Zadra), da sudovi i državna odvjetništva nisu teretili ili su oslobađali počinitelje najtežih slučajeva spolnog uznemiravanja (slučaj spolnog uznemiravanja policijske službenice s graničnog prijelaza Bajakovo), da je Vrhovni sud snižavao kazne počiniteljima nekih od najbrutalnijih rodno utemeljenih zločina protiv žena (slučaj Daruvarac, slučaj Komšić) i slično.

Zbog svega navedenog, Pravobraniteljica je često upozoravala kako ključ rješenja problema nije isključivo u usklađivanju i mijenjanju zakonodavnog okvira već prvenstveno u sustavnoj i kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise jer nažalost nije rijedak slučaj da sudovi u području obiteljskog, spolnog i rodno utemeljenog nasilja svojim tumačenjem i primjenom zakona istima oduzimaju njihov smisao upravo zbog nedostatka senzibiliteta za žrtve rodno utemeljenog nasilja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Višnja Ljubičić, dipl.iur.

Iz medija:

Žene i mediji, 24.1.2020.

Pravosudna akademija, 22.1.2020.