Stajalište Pravobraniteljice o odvojenim odgojno-obrazovnim aktivnostima za učenice i učenike

Pravobraniteljica je zaprimila upit jednog strukovnog udruženja koje organizira nacionalna školska natjecanja o njezinom stajalištu po pitanju uvođenja odvojenih natjecanja po spolu, odnosno odvajanju ženske i muške konkurencije. Radi se o nastavnom predmetu iz područja tehničkih znanosti u kojem veliku većinu učenika na natjecanjima čine učenici muškog spola. Ideju o zasebnim natjecanjima za učenice i učenike zastupa nekoliko mentora u toj strukovnoj organizaciji zbog navodnih razlika u mentalnim/kognitivnim/intelektualnim kapacitetima među spolovima i slabe zastupljenosti djevojaka u ukupnom broju natjecatelja/ica (5-10% na nacionalnoj razini).

Pravobraniteljica je problematiku razmotrila iz pozicije odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova (čl. 5., 6., 7., 9. i 14.) i Zakona o suzbijanju diskriminacije (čl. 1., 5. i 9.) koje se odnose na spolnu segregaciju u području obrazovanja, te je strukovnoj organizaciji dostavila svoje stajalište, koje je u skladu s ranijim postupanjem u sličnim slučajevima.

U smislu navedenih odredbi, spolna segregacija u pravilu nije dopuštena i predstavlja diskriminaciju. Postupanje koje podrazumijeva segregaciju može biti opravdano iznimno u slučaju ako za njega postoji legitiman cilj, a sredstva usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i nužna.

U odnosu na mogući argument koji se u ovom slučaju navodi (razlike u mentalnim/kognitivnim/intelektualnim kapacitetima žena i muškaraca), Pravobraniteljica je naglasila da ne postoje razlike u općoj inteligenciji među spolovima, dok utvrđene manje razlike u pojedinačnim područjima inteligencije nisu statistički značajne, uključujući i područja u kojima se uvriježeno smatra da je određeni spol u prednosti (npr. verbalna inteligencija za žene ili logičko-matematička inteligencija za muškarce). Znanstveno je prihvaćeno stajalište da su spolne razlike u inteligenciji male i nekonzistentne (Colomi i sur., 1999.). Istraživanja potvrđuju postojanje određenih razlika u kognitivnim sposobnostima između žena i muškaraca, međutim stručnjaci redovito naglašavaju da su te razlike vrlo male, odnosno da nisu dovoljno izražene da bi zahtijevale različite pristupe za žene i muškarce.

Spolna segregacija opravdana je u slučajevima osjetnih razlika u psiho-fizičkim mogućnostima žena i muškaraca, npr. u natjecanjima u području sporta. Međutim, u ovom slučaju razlike su zanemarive, te stoga ne predstavljaju dostatan temelj koji bi opravdavao različite pristupe temeljene na spolu. U skladu s time, Pravobraniteljica je istaknula da joj nisu poznati primjeri u europskim sustavima javnog obrazovanja u kojima je prisutna praksa odvajanja po spolu u području tehničkih znanosti. Segregacija u obrazovanju u pogledu izbora profesije te u području zapošljavanja i rada najvećim je dijelom posljedica povijesnih i strukturalnih determinanti, odnosno obiteljski i društveno uvjetovanog usmjeravanja žena i muškaraca u tradicionalna rodno stereotipna područja djelovanja. Takvi procesi naslijeđe su patrijarhalnog društvenog ustroja i nisu povezani sa stvarnim biološkim razlikama između spolova.

U odnosu na drugi mogući argument koji se navodi (slaba zastupljenost djevojaka u ukupnom broju natjecatelja/ica), jedini način da se njime opravda razdvajanje po spolu, je da on ima obilježje posebne mjere kojom se nadoknađuje nepovoljan položaj žena. Dakle, morali bi postojati utemeljeni i objektivni pokazatelji koji bi potvrđivali da se razdvajanjem natjecanja po spolu potiče veće uključivanje djevojaka u to područje tehničkih znanosti i povećavanje njihovog broja na natjecanjima. Međutim, u odnosu na takvo polazište, Pravobraniteljica je ukazala na objektivnu pretpostavku da spolno razdvajanje i značajno smanjivanje konkurencije na natjecanju vjerojatno ne bi djelovalo poticajno na djevojke, već upravo suprotno.

Ženski i muški spol u području obrazovanja moraju se tretirati na jednak način, budući da ne postoje prednosti koji bi pristup temeljen na razdvajanju žena i muškaraca donio, dok su istovremeno prisutni nedostaci u smislu nepotrebne i štetne spolne segregacije, koja nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova. Nastojanja za promicanjem ravnopravnosti spolova u suvremenom društvu, prema kojima je ustrojeno nacionalno i međunarodno anti-diskriminacijsko zakonodavstvo, uzimaju u obzir znanstveno utemeljena polazišta o tome da se najbolji rezultati u svim područjima javnog i privatnog života postižu putem međuspolne kooperacije i suradnje, te stoga bilo kakav oblik razdvajanja ili isključivanja temeljen na spolu nije poželjan i u pravilu predstavlja diskriminaciju.

Slijedom navedenoga, Pravobraniteljica je strukovnoj organizaciji dala preporuku da zadrži postojeće propozicije natjecanja, odnosno da ne uvodi praksu odvajanja natjecanja po spolu.

Ovaj slučaj još nema ishod, ali je čelnik/ca strukovne organizacije izrazio/la mišljenje da ideja o spolnom razdvajanju na natjecanjima ne bi trebala biti prihvaćena. Opis ovog slučaja Pravobraniteljica će uvrstiti u Izvješće o radu za 2020. godinu.