Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za HINA-u rezultate rodne statistike lokalnih izbora koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo. Pored ostalog, pravobraniteljica je naglasila da je na kandidacijskim listama za lokalne izbore 2013. u usporedbi s izborima 2009. godine, došlo do povećanja broja kandidatkinja za 4% te da se ne može govoriti o „drastičnom pomaku“. Nadalje, svega 28,2% kandidacijskih lista za županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba ispoštovalo je odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i istaknulo 40% ili više kandidatkinja.
Došlo jest do porasta, no osim što nije velik, postoje i razlike po županijama pa pojedine županije redovito na svakim izborima imaju više kandidatkinja nego druge županije, primjer su Istarska županija (45,7%), Grad Zagreb (37,7%), Primorsko-goranska županija (37,6%) i Međimurska županija (36,3%).
U odnosu na 2009.g. (21,4%) radi se čak o padu zastupljenosti žena u županijskim skupštinama koja je sada 20,69%.
2013. g. u županijskim skupštinama, podjednako je najveća zastupljenost žena u Istarskoj županiji (35,56%) i Gradu Zagrebu (35,29%), dok je daleko najmanja zastupljenost žena u zadarskoj Županijskoj skupštini (9,52%), Sisačko-moslavačkoj (13,95%), Bjelovarsko-bilogorskoj (14,63%) i dr.
Kao i 2009. godine, 2013.g. imamo samo 1 županicu.
Žene kao zamjenice župana ima samo 10 županija uključujući i Grad Zagreb, a to su 2 zamjenice u Gradu Zagrebu, 1 zamjenica u Krapinsko-zagorskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj.
Gradonačelnica i načelnica općina ima samo u 39 gradova/općina (7%) u odnosu na 555 gradova/općina što je zanemariv porast u odnosu na izbore 2009.g. kad ih je bilo ukupno 4,9%.
Pravobraniteljica smatra da do povećanja, makar i tako sporog, dolazi zbog više razloga istovremeno:
(1) Obveze poštivanja kvota prema odredbi Zakona o ravnopravnosti spolovai i promoviranja načela ravnopravnosti spolova raznih društvenih dionika, od samih političarki unutar njihovih stranačkih mehanizama do kampanji organizacija civilnog društva i zalaganja povjerenstava za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini, kao i nacionalnih institucionalnih mehanizama.
No, kandidacijske liste još uvijek ne znače da će biti i više žena u političkom životu jer njihov izbor ovisi o mjestu na kojem se nalaze na kandidacijskim listama. Stoga je pravobraniteljica prije raspisivanja lokalnih izbora 2013.g. uputila svim strankama (144 registrirane političke stranke pri DIP-u) direktni poziv da, osim poštivanja kvota koriste i tzv. par-nepar model, prema kojem bi svaka druga osoba na listi bila suprotnog spola čime bi se učinkovito osigurala minimalna zastupljenost osoba oba spola od 40% i tako u potpunosti došlo do ostvarenja načela ravnopravnosti spolova temeljem Zakona.
Rodna statistika izabranih kadnidata/kandidatkinja - Izvješće DIP-a, 22.7.2013.
Iz medija:
Žalosna istina: Gdje je vlast - žena nema !, RTL, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Žene teško do vlasti u Hrvatskoj, HRT, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Ovo je 39 općina i gradova u Hrvatskoj kojima vladaju žene - S ostalih 516 ili 93% upravljaju muškarci, Jutarnji list, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Žene teško do vlasti u Hrvatskoj, Novi list, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Gdje je vlast - nema žena, pokazuju podaci nakon lokalnih izbora, dalje.com, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Od 555 gradonačelnika i načelnika samo sedam posto je žena, Tportal, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Gdje je vlast - nema žena, pokazuju podaci nakon lolaknih izbora, DubrovnikPress.hr, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Gdje je vlast - nema žena, seebiz.eu, 23.7.2013. (izvor:HINA)
Hrvatskom i dalje upravljaju muškarci: Od 555 načenika žena je samo 39, Politika Plus, 23.7.2013. (izvor: HINA)
Gdje je vlast - nema žena, Business.hr, 23.7.2013. (izvor:HINA)
EU projekti