sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

zene i mediji logo

Stajalište pravobraniteljice o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi

minsocpollogoInstitucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova odazvala se javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi koja je održana u prostorima Ministarstva socijalne politike i mladih, a u kojoj je sudjelovala predstavnica institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, stručna savjetnica Martina Krnić Piktija. Nakon uvodnog izlaganja ministrice Milanke Opačić, Nacrt zakona je ukratko prezentirala voditeljica radne skupine, Ana Butković, nakon čega je uslijedila rasprava. Predstavnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ukratko je ponovila prijedloge koje je institucija Pravobraniteljice, kao članica radne skupine, iznosila na dosadašnjim sastancima radne skupine.

Prijedlozi se odnose prije svega na:

1. potrebu uvođenja kategorije žrtava obiteljskog nasilja kao posebne kategorije korisnika/ica u sustavu socijalne skrbi. Naime, Pravobraniteljica smatra kako se u Nacrtu prijedloga Zakona ne posvećuje dovoljna pažnja žrtvama obiteljskog nasilja, pa tako i ženama žrtvama obiteljskog nasilja, a imajući u vidu kako se obiteljsko nasilje kvalificira kao rodno uvjetovano nasilje i oblik diskriminacije žena (sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava kao i međunarodnim dokumentima). Vezano uz navedeno, Pravobraniteljica je ukazala i da se počinitelj nasilja u obitelji ne bi trebao smatrati niti članom obitelji kao niti članom kućanstva prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Štoviše, i Nacrt prijedloga Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći predviđa da se pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzima u obzir imovno stanje počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva toga nasilja.

2. Nadalje, Pravobraniteljica je ukazala i na diskriminatorne odredbe Nacrta prijedloga Zakona, a vezano uz priznavanje određenih prava trudnicama. Naime, u Nacrtu Zakona predviđalo se da se pravo na privremeni smještaj u kriznim situacijama priznaje trudnici samo tri mjeseca prije poroda. Također predviđalo se i da se za trudnicu do 12. tjedna trudnoće smatra kako se radi o osobi koja se može sama uzdržavati. Obzirom kako se Zakonom o ravnopravnosti spolova (koji je organski zakon) kao i Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 05. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog tretiranja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja zabrana diskriminacije temeljem trudnoće odnosi za cijelo vrijeme trajanja trudnoće, Pravobraniteljica je smatrala kako bi se i prava koja se priznaju ženama temeljem trudnoće trebala jednako priznavati za cijelo vrijeme trudnoće.  Napominjemo da u odnosu na navedeno, Pravobraniteljica je obaviještena kako je njezina primjedba uvažena u potpunosti.

3. Pravobraniteljica je ukazala i na potrebu da se u odredbu zakona koja uređuje načelo poštivanja ljudskih prava i integriteta uvrsti i kategorija spolne orijentacije i rodnog identiteta kao osnove temelje kojih je zabranjeno nepovoljnije postupanje prema korisnicima/icama.

4. Zaključno, Pravobraniteljica je kao primjedbu o kojoj bi se u budućnosti moglo razmatrati navela i potrebu definiranja počinitelja nasilja u obitelji, a za potrebe Zakona odnosno ostvarivanja prava predviđenih tim Zakonom. U tom smislu Pravobraniteljica je predložila da bi se počiniteljem obiteljskog nasilja trebala smatrati osoba protiv koje je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog nadležnom sudu radi prekršaja iz područja obiteljskog nasilja, a u kaznenom postupku bi to bila osoba protiv koje je državni odvjetnik podnio optužnicu zbog kvalifikatornih oblika kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe.