Preporuka Ministarstvu financija vezano za porezne olakšice bračnim i izvanbračnim zajednicama

Potaknuta stajalištima Porezne uprave o jednakom pristupu izvanbračnih zajednica poreznim olakšicama koje su izričito zajamčene bračnim zajednicama koje su javno iznesene kroz tekstove a koji su proteklih nekoliko dana objavljivani u raznim medijima, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova odlučila je iskoristiti svoje ovlasti iz čl. 23. Zakona o ravnopravnosti spolova te Poreznoj upravi i Ministarstvu financija uputiti upozorenje i preporuku kojom ukazuje na povredu jamstva zabrane diskriminacije temeljem bračnog i obiteljskog statusa koja je propisana čl. 6. i čl. 7. Zakona o ravnopravnosti spolova. Porezna uprava svoje stajalište o opravdanosti ograničenja pristupa poreznim olakšicama u slučaju izvanbračnih drugova obrazlaže tvrdnjom da „sukladno svojoj općoj politici, pojedine kategorije toga društva, država osobito štiti, te da je jedan od načina i taj da ih oslobodi, izuzme ili im umanji obvezu poreznog davanja“ te da država u tom smislu postupa jer ima „opravdane razloge kao i javnu prepoznatljivost tih razloga za takvo ponašanje države“.

 Pravobraniteljica  je jasno ukazala kako je nakon zadnjih izmjena Obiteljskog zakona kojima je Hrvatski sabor izričito i u potpunosti priznao jednaki društveni status bračnih i izvanbračnih zajednica, prijašnja praksa davanja poreznih povlastica isključivo  bračnim zajednicama izgubila pravno utemeljenje te postala oblik spolne diskriminacije temeljem bračnog i obiteljskog statusa. Stoga, kao tijelo zaduženo za promicanje ravnopravnosti spolova ima zakonsku obvezu ukazati na činjenicu da ne postoje „opravdani razlozi kao i javna prepoznatljivost tih razloga“ koji bi opravdali nepovoljno postupanje prema izvanbračnim zajednicama u pogledu poreznih olakšica. Pravobraniteljica ukazuje kako ograničavajući izvanbračnim zajednicama mogućnost korištenja poreznih povlastica, Porezna uprava promiče vrijednosni stav kako taj oblik obiteljskog života nije jednako vrijedan bračnim zajednicama čime ne samo da ograničava osobnu autonomiju građana i građanki u pogledu mogućnosti da svoje živote urede sukladno svojim osobnim legitimnim interesima i vrijednosnim stajalištima, već također učvršćuje spolno odnosno rodno uvjetovane predrasude o poželjnim ulogama žena i muškaraca kao društvenih skupina.

Pravobraniteljica posebno naglašava kako dovođenje izvanbračnih zajednica u imovinski nepovoljniji položaj dovodi u nepovoljniji društveni položaj i djecu koja odrastaju u tim oblicima obiteljskih zajednica, jer nemaju jednaku mogućnost svojoj djeci zajamčiti jednako kvalitetnu stabilnost materijalnih uvjeta. Pravobraniteljica također naglašava kako uvažava mogućnost da se u slučaju izvanbračnih zajednica mogu pojaviti određene dileme postupovnog karaktera koje se ne pojavljuju u kontekstu bračnih zajednica. Zbog razlika u postupku zasnivanja bračnih i izvanbračnih zajednica, tijela izvršne vlasti mogu imati problema vezano uz utvrđivanje postojanja izvanbračnih zajednica. S obzirom da za razliku od bračnih zajednica koje nastaju kroz zakonom propisanu proceduru, izvanbračne zajednice nastaju kada se kroz redovni tijek života ostvare životni uvjeti utvrđeni Obiteljskim zakonom, tijela izvršne vlasti mogu opravdano postaviti pitanje dokazivanja postojanja izvanbračne zajednice. Štoviše, tijela izvršne vlasti imaju obvezu spriječiti manipulacije institutom izvanbračne zajednice u svrhu nelegitimnog korištenja pravima i povlasticama koje je zakonodavac osigurao samo onima koji su zasnovali izvanbračne zajednice. No, Pravobraniteljica naglašava kako pitanje dokazivanja ne može biti razlog zbog kojeg se izvanbračnim zajednicama a priori i u potpunosti uskraćuje pristup poreznim povlasticama.

Poveznica na medijski tekst:

Bez poreznih olakšica: Izvanbračna zajednica za državu je brak samo kad se - raspadne, Novi list, 15. 09. 2014.