C 167/12 - Neodobravanje rodiljnog dopusta (3)

PRESUDA SUDA (veliko vijeće) - 18. ožujka 2014.

U predmetu C 167/12,
C. D. protiv S. T.

„Zahtjev za prethodnu odluku – Socijalna politika – Direktiva 92/85/EEZ − Mjere za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje – Članak 8. – Majka naručiteljica koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu – Neodobravanje rodiljnog dopusta – Direktiva 2006/54/EZ – Ravnopravni položaj radnika i radnica – Članak 14. – Nepovoljnije postupanje prema majci naručiteljici glede odobravanja rodiljnog dopusta“

Ključni djelovi:

17      Iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je C. D. zaposlena kod S. T.-a od 7. srpnja 2001., u bolnici kojom on upravlja.

18      C. D. je sklopila ugovor sa zamjenskom majkom sukladno Zakonu o humanoj oplodnji i embriologiji iz 2008. radi dobivanja djeteta. Spermu je donirao njezin partner, ali jajna stanica nije bila njezina. Ni u jednom trenutku C. D. nije bila trudna.

19      S. T. je donio pravilnike o rodiljnom i posvojiteljskom dopustu kao i o odgovarajućim naknadama koji su istovjetni zakonskim odredbama o plaćenim dopustima. Ti pravilnici ne predviđaju ni dopust ni naknadu u korist majki naručiteljica u slučaju zamjenskog majčinstva. S. T. je također donio pravilnik o posebnim dopustima koji se ne tiču zamjenskog majčinstva. Dana 15. listopada 2009. direktor ljudskih resursa S. T.-a u odgovoru na pitanje sindikata o odredbama mjerodavnima za majke naručiteljice precizirao je da „će se u pojedinačnim slučajevima, po potrebi, uvjeti definirati upućivanjem na odredbe mjerodavne za rodiljni odnosno posvojiteljski dopust.“

20      C. D. je poslodavcu podnijela zahtjev za korištenje plaćenog dopusta na temelju njegovog pravilnika o postupanju u slučaju posvojenja. Pismom od 14. ožujka 2011., S. T. je izvijestio C. D. da njezin dogovor o zamjenskom majčinstvu ne ispunjava pretpostavke tog pravilnika jer C. D. nije u mogućnosti dostaviti potvrdu o podudarnosti (matching certificate), kojom se potvrđuje da je budući posvojitelj pronašao dijete koje će posvojiti, a koju izdaje agencija za posvojenje.

21      Istog dana, nakon što je primila pismo, C. D. je podnijela formalni zahtjev za korištenje zamjenskog rodiljnog dopusta koji je prema njoj ekvivalentan posvojiteljskom dopustu izuzevši činjenicu da nije u mogućnosti dostaviti potvrdu o podudarnosti jer nije bila uključena u postupak posvojenja. Dana 11. travnja 2011. S. T. je odgovorio da bi C. D. imala pravo na plaćeni dopust da je bila uključena u postupak posvojenja, ali kako to nije slučaj, ne postoji „nikakvo zakonsko pravo na plaćeni dopust u slučaju zamjenskog majčinstva“.

25      Dijete je rođeno 26. kolovoza 2011. C. D. je željela prisustvovati porodu, ali dijete se rodilo iznenada. Tijekom prvog sata nakon poroda C. D. je preuzela majčinsku skrb nad djetetom i počela ga dojiti. Nastavila je s dojenjem tijekom iduća tri mjeseca.

26      C. D. i njezin partner pokrenuli su postupak pred nadležnim sudom u cilju pribavljanja rješenja kojim im se dodjeljuje roditeljsko pravo temeljem članka 54. Zakona o humanoj oplodnji i embriologiji iz 2008. Rješenjem od 19. prosinca 2011. taj im je sud dodijelio stalno i neograničeno roditeljsko pravo nad djetetom. C. D. i njezin partner se prema tome pravno smatraju roditeljima tog djeteta.

28      Prvim i drugim pitanjem, koja valja razmotriti zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita mora li se Direktiva 92/85 tumačiti tako da majka naručiteljica koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu ima pravo koristiti rodiljni dopust predviđen člankom 8. te direktive i to osobito u slučaju majke naručiteljice koja je u mogućnosti dojiti nakon rođenja odnosno koja je stvarno dojila to dijete.

29      Najprije je potrebno podsjetiti na to da je cilj Direktive 92/85, donesene na temelju članka 118.a UEZ a, kojem odgovara članak 153. UFEU a, promicanje poboljšanja sigurnostii zdravlja trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje (presude od 11. listopada 2007., Paquay, C 460/06, Zb., str. I 8511., t. 27. i od 11. studenoga 2010., Danosa, C 232/09, Zb., str. I 11405., t. 58.).

31      S tim u svezi, treba istaknuti da Direktiva 92/85 u članku 8. stavku 1. propisuje da države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi radnicama osigurale pravo na neprekidan rodiljni dopust od najmanje četrnaest tjedana raspoređenih prije i/ili nakon „poroda“, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i/ili praksom.

35      Stoga, iz cilja Direktive 92/85, iz teksta njezinog članka 8., koji se izričito odnosi na porod i iz sudske prakse Suda navedene u točkama 32. do 34. ove presude proizlazi da je cilj rodiljnog dopusta predviđenog u članku 8. te direktive zaštita zdravlja majke djeteta u posebnoj osjetljivoj situaciji koja proizlazi iz trudnoće.

36      U tom pogledu valja dodati da, iako je Sud zauzeo stav da je svrha rodiljnog dopusta također osigurati zaštitu posebne veze između žene i njezinog djeteta, taj se cilj, kao što proizlazi iz teksta presuda navedenih u točki 34. ove presude, odnosi samo na razdoblje nakon „trudnoće i poroda“.

40      U tim okolnostima radnica u svojstvu majke naručiteljice koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu ne ulazi u područje primjene članka 8. Direktive 92/85, pa i ako je u mogućnosti dojiti ili je stvarno i dojila. Prema tome, države članice takvoj radnici nisu obvezne odobriti rodiljni dopust temeljem tog članka.

42      Stoga, ta direktiva ničim ne sprječava države članice da primijene ili donesu povoljnije zakone i druge propise za zaštitu sigurnosti i zdravlja majki naručiteljica koje su dobile dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu, omogućujući im korištenje rodiljnog dopusta nakon rođenja tog djeteta.

47      Temeljem nacionalnih propisa primjenjivih u situaciji poput one u glavnom postupku, s ocem naručiteljem koji je dobio dijete zahvaljujući dogovoru o zamjenskom majčinstvu postupa se na jednak način kao i s majkom naručiteljicom u usporedivoj situaciji, odnosno niti on ne bi mogao koristiti plaćeni dopust istovjetan rodiljnom dopustu. Iz toga proizlazi da se neodobravanje na koje se poziva C. D. ne temelji na razlogu koji se odnosi isključivo na radnike jednog spola.

50      Stoga, neodobravanje rodiljnog dopusta majci naručiteljici kao što je C. D. ne predstavlja izravnu ili neizravnu diskriminaciju na temelju spola u smislu članka 2. stavka 1. točaka (a) i (b) Direktive br. 2006/54.

51      Nadalje, sukladno članku 2. stavku 2. točki (c) te direktive svako nepovoljnije postupanje prema ženi vezano za trudnoću ili rodiljni dopust u smislu Direktive 92/85 predstavlja diskriminaciju u smislu Direktive 2006/54.

52      Međutim, s jedne strane, majka naručiteljica koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu ne može, po definiciji, biti predmet nepovoljnijeg postupanja zbog trudnoće, s obzirom na to da nije bila trudna s tim djetetom.

Slijedom navedenoga, Sud (veliko vijeće) odlučuje:

1.  Direktivu Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) treba tumačiti na način da se njezinim člankom 8. državama članicama ne nameće obveza odobravanja rodiljnog dopusta zaposlenoj majci naručiteljici koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu čak i ako je u mogućnosti dojiti dijete nakon poroda ili ga stvarno i doji.

2. Članak 14. Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada u vezi s člankom 2. stavkom 1. točkama (a) i (b) i člankom 2. stavkom 2. točkom (c) te direktive treba tumačiti na način da neodobravanje rodiljnog dopusta od strane poslodavca majci naručiteljici koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu ne predstavlja diskriminaciju na temelju spola.

Attachments:

Presuda C 167/12

[cjelovita]

95 Kb