Priopćenje povodom novog slučaja napada na političarke

Nakon jučerašnje reakcije Pravobraniteljice na primjere omalovažavanja političarki u javnom prostoru, u međuvremenu je došlo do još jednog slučaja grubog ekscesa prema jednoj od zastupnica novog saziva Hrvatskog sabora. Prema medijskim napisima, zastupnik Vinko Zulim verbalno je napao zastupnicu Katarinu Peović, služeći se neprimjerenim rječnikom i tonom. Pravobraniteljica oštro osuđuje još jedan primjer hostilnog ispada prema političarkama te izražava žaljenje i zabrinutost što se u ovako kratkom vremenskom razdoblju redaju ovakvi slučajevi, a zasjedanje novog saziva Hrvatskog sabora tek je počelo.

Pravobraniteljica sve aktivne dionike u politici upozorava da vrijeđanje, omalovažavanje i etiketiranje političarki predstavlja povredu osobnog dostojanstva i stvara neugodno i neprijateljsko okruženje, te na taj način djeluje kontraproduktivno u smislu poticanja veće participacije žena u tijelima političkog odlučivanja u Hrvatskoj. Na to se ukazuje u brojnim dokumentima međunarodnih organizacija koje upozoravaju na raširenost problema nasilja nad ženama u političkom životu.

Europski parlament u izvješću „Zlostavljanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU“ (2018.) ističe da se etiketiranje političarki/političara s ciljem poticanja mržnje prema njima temeljem spola, etničke pripadnosti, spolne orijentacije, religije ili invaliditeta zbog neslaganja s njihovim stajalištima ne smije tolerirati. Političari i političarke su javne osobe koje svojim djelovanjem postavljaju standarde ponašanja i javnog komuniciranja, pa stoga imaju odgovornost da svojim ponašanjem daju primjer društvu u cjelini, što se odnosi i na potrebu izbjegavanja promicanja rodnih stereotipa i svih drugih oblika neprimjerenog ponašanja.

U izvješću o nasilju prema ženama u politici (2018.) Opće skupštine UN-a (autorica Dubravke Šimonović, posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama) upozorava se da se u političkom životu javljaju različiti oblici nasilja nad ženama: od mizoginih i seksističkih verbalnih prijetnji, uobičajenih oblika uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja, pa čak do femicida.

Interparlamentarna unija (IPU) i Vijeće Europe su istraživanjem „Seksizam, uznemiravanje i nasilje nad ženama u parlamentima u Europi“ (2018.) utvrdili da su zastupnice i zaposlenice nacionalnih parlamenata u zemljama članicama Vijeća Europe izložene raznolikim neprihvatljivim oblicima ponašanja: 85% zastupnica doživjelo je psihološko nasilje; 47% zastupnica primilo je prijetnje smrću, silovanjem ili premlaćivanjem; 58% zastupnica bilo je žrtvom seksističkih napada na društvenim mrežama; 68% zastupnica bilo je predmetom komentara o njihovom fizičkom izgledu ili komentara povezanih s rodnim stereotipima; 25% zastupnica doživjelo je seksualno nasilje; 15% zastupnica doživjelo je fizičko nasilje. Zastupnice do 40 godina starosti češće su žrtve psihološkog i seksualnog uznemiravanja, dok su zastupnice koje su aktivne u borbi protiv neravnopravnosti spolova i nasilja nad ženama redovito žrtve nekog od istraživanih oblika napada.

S ciljem suočavanja s utvrđenim stanjem, Europski parlament donio je Rezoluciju o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u (2018/2055(INI)). Kao jedan od sektora u kojem su žene više izložene nasilju navodi se područje politike (čl.26.), te tim slijedom Europski parlament:
-    poziva sve političare da se vode najvišim standardima ponašanja i djeluju kao odgovorni uzori u sprečavanju i borbi protiv spolnog uznemiravanja u parlamentima i izvan njih (čl.40.);
-    osuđuje sve vrste uznemiravanja političarki na društvenim mrežama u obliku „trolova”, što obuhvaća objavljivanje seksističkih i zlonamjernih poruka, uključujući prijetnje smrću i silovanjem (čl.41.);
-    poziva sve političke stranke, uključujući one zastupljene u Europskom parlamentu, da poduzmu konkretne korake kako bi se riješio taj problem, uključujući uvođenje akcijskih planova i preispitivanje internih propisa stranke u svrhu uvođenja politike nulte tolerancije, preventivnih mjera, postupaka za rješavanje pritužbi i odgovarajućih sankcija za počinitelje spolnog uznemiravanja i zlostavljanja žena u politici (čl.44.).

Vijeće Europe usvojilo je Rezoluciju 2274(2019) i Preporuku 2152(2019) o promicanju parlamenata kao mjesta bez seksizma i spolnog uznemiravanja, u kojima se ukazuje da svijet politike nije izuzetak po pitanju susretanja žena s oblicima rodno utemeljenog nasilja. Glavne preporuke kreću se u smjeru prikupljanja reprezentativnih podataka o pojavnostima nasilja nad ženama u politici. Uzimajući u obzir recentne slučajeve koji se javljaju u Hrvatskoj, to je svakako inicijativa koju treba ozbiljno razmotriti u nacionalnom kontekstu.