Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, predstavila je na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora Izvješće o radu za 2019. godinu. Iznijela je statistiku pritužbi i predmeta, postignuća, trendove i daljnja pitanja koja treba rješavati vezano za ravnopravnost spolova po područjima koje monitorira temeljem zakona i drugih relevantnih dokumenata: područje rada i zapošljavanja, socijalne politike, rodno utemeljenog nasilja, obrazovanja, medija, reproduktivnih prava, prava spolnih i rodnih manjina, rodiljnih naknada i roditeljske skrbi, političke participacije, pristupa robama i uslugama, višestruke diskriminacije, sporta i dr. Većina klubova zastupnika te veliki broj zastupnica i zastupnika u raspravi podržalo je izvješće i rad pravobraniteljice. Na pojedinačne kritike, pravobraniteljica je odgovorila u svojoj završnoj riječi argumentiranim obrazloženjima.
Izvješće za 2019. je Hrvatski sabor prihvatio većinom zastupnika i zastupnica (103 za od 117).
Opširnije...Na dnevnom redu 3. sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina bila su izvješća o radu za 2019. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljice za djecu. Budući da se pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, zadržala na matičnom Odboru za ravnopravnost koji je raspravljao također o Izvješću o radu za 2019., Izvješće je na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predstavila načelnica opće službe Pravobraniteljice, Mladenka Morović. Izvješće je podržano od većine članova i članica Odbora.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, predstavila je svoje Izvješće o radu za 2019. na 3. sjednici Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora. Osvrnula se na osnove diskriminacije i područje tržište rada na koje se već godinama odnosi većina pritužbi građana i građanki. Govorila je o rodiljnim naknadama, roditeljskoj skrbi kao području u kojem se najviše pritužuju muškarci, uvažavanju upozorenja i preporuka od strane državnih tijela u postotku od visokih 85%, nasilju u obitelji kao prekršajnom i kaznenom djelu, prevenciji nasilja i psihosocijalnom tretmanu počinitelja, seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu, pravima spolnih i rodnih manjina, višestrukoj diskriminaciji, obrazovanju, medijima, političkoj participaciji, reproduktivnim pravima te iskoracima učinjenim u području ravnopravnosti spolova u sportu. Izvješće su u raspravi podržale državna tajnica Marija Pletikosa, zastupnice Nada Murganić i Sabina Glasovac. Na pitanja predsjednice Odbora, Marije Selak Raspudić, pravobraniteljica se očitovala po svim točkama. Svi članovi i članice Odbora podržali su izvješće pravobraniteljice s 10 glasova "za" i jednim suzdržanim.
Opširnije...Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu čini presjek godišnjeg rada institucije i slučajeva, ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, trudnoće i materinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija, sporta, pristupa robi i uslugama. U okviru svojih nadležnosti, a temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova (ZRS), tijekom izvještajne godine radilo se na ukupno 1.719 predmeta. Specifičnost ovog izvještajnog razdoblja je provedba 2 EU-projekta, jedan se odnosio na učinkovitiju zaštitu i promjenu sustava za borbu protiv nasilja prema ženama, a drugi na podizanje svijesti o problemu rodnog jaza u plaćama i mirovinama s ciljem smanjivanja rizika siromaštva za žene.
Opširnije...Pravobraniteljica Višnja Ljubičić predstavila je u Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2018. dajući presjek godišnjeg rada institucije. Istaknula je statistiku rada po pritužbama građana i građanki po kojima je postupala te ukazala na pojedine trendove vezano za diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva i trudnoće, spolne orijentacije i rodnog identiteta u područjima rada i zapošljavanja, obitelji (uključujući nasilje u obitelji), obrazovanja, političke participacije, medija i drugih područja života.
Opširnije...EU projekti