Zaključni komentari UN Odbora o Izvješću RH

Na 61. zasjedanju UN Odbora za ukidanje diskriminacije žena,  koje je održano od 6.-24. srpnja 2015., Republika Hrvatska predstavila je objedinjeno 4. i 5. izvješće o provedbi CEDAW konvencije na koje je Odbor donio Zaključna razmatranja u kojima je istaknuo ključna područja zabrinutosti i dao preporuke.

Kao pozitivno istaknuo je napredak vezan za legislativu, posebice usvajanje Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova. Također je pohvalio donošenje Strategije razvoja ženskog poduzetništva 2014.-2020., Nacionalnog programa zaštite i promocije ljudskih prava, Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020. i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011.-2015.

Međutim, naglasivši ključnu ulogu koju Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo ima u provedbi Konvencije, Odbor ga poziva da poduzme neophodne korake u provedbi zaključnih komentara Odbora u sljedećem izvještajnom razdoblju.

Odbor traži od RH da poduzme mjere, uključujući zakonodavne, kojima bi osigurala adekvatne zaštitne mjere kojima bi se spriječilo sociokulturne stavove, uključujući i one zasnovane na religiji, od stvaranja prepreka punom ostvarenju prava žena.

Između ostalih, Odbor se osvrnuo i na područja kao što su:

Nasilje u obitelji
Odbor je pozdravio donošenje Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Nacionalne strategije za zaštitu od nasilja u obitelji, ali je izrazio zabrinutost zbog činjenice da se više vodi briga o očuvanju obitelji nego o sigurnosti žrtava nasilja u obitelji kao rodno uvjetovanog nasilja nad ženama. Svoju zabrinutost temelji na činjenici da RH još nije ratificirala Istanbulsku konvenciju o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, da ne postoji nacionalni plan provedbe preporuka Posebne izvjestiteljice UN-a o nasilju nad ženama upućenih RH, da postoji praksa privođenja žena žrtava nasilja u obitelji (i povremenog sankiconiranja) zajedno sa navodnim počiniteljem u slučajevima verbalnog vrijeđanja ili samoobrane, da se izuzima partnersko nasilje i nasilje od strane bivših partnera kao počinitelja nasilja, da je nedovoljan broj skloništa za žene žrtve nasilja i da je nedavno usvojena manje stroga definicija silovanja kao kvalificirani oblik seksualnog odnosa bez pristanka. Odbor je pozvao RH na unaprjeđenje stanja na svim ovim razinama.

Politička participacija
Odbor je preporučio da RH promovira u potpunosti ravnopravno sudjelovanje žena u političkom i javnom životu, pogotovo na upravljačkim razinama i razinama donošenja odluka, da osigura poštivanje obavezne 40% kvote za podzastupljeni spol (žene) na kandidacijskim listama te da prihvati privremene posebne mjere, sukladno čl. 4. St. 1 Konvencije, kao što je sistem rodnog pariteta u imenovanjima, da razmotri, uključujući i legislativu, primjenu kvota za članstvo žena u odborima privatnih i javnih tvrtki te da osigura da sve diplomatkinje mogu u potpunosti ostvariti prava na rodiljni dopust.

Obrazovanje
Odbor je preporučio reviziju obrazovnih kurikuluma i materijala radi uklanjanja diskriminirajućih rodnih stereotipa i uključivanje obveznih modula o rodnom obrazovanju, povećanje broja sati i kvalitete obrazovanja o seksualnosti i reproduktivnim pravima u školama, prilagođeno dobi učenika/ca, intenziviranje napora usmjerenih poticanju djevojčica i dječaka da odaberu područja obrazovanja i karijere koja tradicionalno nisu percipirana kao „ženska“, odnosno „muška“ zanimanja.

Tržište rada
Odbor je preporučio uvođenje mjera kojima bi se eliminirala rodna segregacija po zanimanjima, horizontalna i vertikalna, usvajanje mjera za provedbu principa jednake plaće za posao jednake vrijednosti, provedbu postojećih zakona kako bi se poslodavce onemogućilo da diskriminiraju žene temeljem majčinstva ili trudnoće, ohrabrivanje muškaraca da koriste roditeljski dopust uz osiguranje da poslodavci ispune svoje zakonske obveze kako bi takve dopuste učinili dostupnima, povećanje pristupa formalnom zaposlenju i poduzetničkim prilikama ženama, uključujući žene Romkinje te žene koje pripadaju drugim skupinama žena u nepovoljnom položaju.

Mediji
Odbor je pozvao RH da ojača institucionalne kapacitete Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i regulatornih i sankcionirajućih mehanizama koji se bave rodno diskriminirajućim medijskim sadržajima ili sadržajima koji žene prikazuju kao objekte. Odbor je pozvao i na osiguravanje učinkovitih i relevantnih sankcija u slučajevima kada mediji/nakladnici objavljuju rodno diskriminirajuće, rodno stereotipne ili ponižavajuće sadržaje.

Reproduktivno zdravlje
Vezano za reproduktivno zdravlje, Odbor traži od RH da osigura da priziv savjesti liječnika ne ometa pristup žena uslugama vezanima za reproduktivno zdravlje, posebice pobačaju i post-pobačajnoj njezi kao i svim kontracepcijskim sredstvima te da se rodiljama osigura autonomija i donošenje informiranog odabira tijekom poroda te da se uvede opcija rađanja kod kuće za žene koje to žele.

Spolne manjine
Odbor je preporučio RH da poduzme odgovarajuće mjere kojima bi se omogućilo lezbijkama, biseksualkama i transrodnim ženama puno uživanje njihovih ljudskih prava. Pri tome treba posebnu pažnju posvetiti edukaciji osoba koje rade u pravosuđu i policiji vezano za ne-diskriminirajuće postupanje temeljem seksualne orijentacije. RH također mora poduzeti mjere kako bi osigurala adekvatnu zaštitu od govora mržnje kao i sankcioniranje prekršitelja pravodobnim i odgovarajućim sankcijama.

Odbor je dao preporuke vezane za ekonomsko osnaživanje žena, žene u ruralnim područjima, žene Romkinje, žene koje trpe od posljedica ratnog sukoba, a zamjerio je i da Opće preporuke Odbora još nisu prevedene na hrvatski te preporučio edukaciju sudaca/sutkinja, tužitelja/ica i odvjetnika/ca o CEDAW konvenciji i Opcionalnom protokolu, preporukama Odbora i stajalištima, kako bi  se omogućila primjena odredbi Konvencije u praksi.

Odbor je predložio unaprjeđenje tehničkih, financijskih i ljudskih resursa koji stoje na raspolaganju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova te mehanizama provedbe na razini županijskih i gradskih odbora kako bi se omogućilo njihovo učinkovito funkcioniranje kao nacionalnih mehanizama odgovornih za unaprjeđenje položaja žena  i pune provedbe Konvencije.

Zaključni komentari UN Odbora o Izvješću RH (4. i 5. periodično) na hrvatskom su ovdje >>

Dokumenti vezani za 61. zasjedanje i Izvješće RH dostupni su ovdje >>

Pravobraniteljica o zasjedanju Odbora (vijest od 14. srpnja 2015.)