sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

zene i mediji logo

UN

Smjernice za poslodavce u uvjetima epidemije bolesti COVID-19

UNcovid19U uvjetima epidemije bolesti COVID-19, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zaprima povećani broj upita i pritužbi vezanih uz radnopravne odnose, osobito roditelja čiji gubitak posla ili neizvjesnost vezana uz budućnost radnog mjesta nerijetko ugrožavaju obiteljsku egzistenciju te dovode do povećanog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. U takvim je uvjetima od presudnog značaja senzibiliziranost poslodavaca i razumijevanje obiteljskih potreba njihovih radnika/ca te osmišljavanje obiteljski orijentirane poslovne politike u okolnostima epidemije. U dokumentu naziva „Family-friendly policies and other good workplace practices in the context of Covid-19“ od 27.3.2020. godine, Međunarodna organizacija rada (ILO), UNICEF i UNWOMEN daju smjernice o ključnim koracima koje u uvjetima epidemije bolesti COVID-19 poslodavci mogu poduzeti u cilju uspostavljanja poslovnih politika koje će uvažavati potrebe obitelji radnika/ca.

Opširnije...

Zaključci 61. zasjedanja UN Komisije o statusu žena (CSW)

csw61U zaključnom dokumentu UN Komisije o statusu žena (Commission on the Status of Women - CSW) zemlje članice su se obvezale osigurati punu i jednaku participaciju žena u ekonomiji, kao i pravo žena na rad i poštivanje svih prava na radnom mjestu. U dokumentu je istaknuto da borba za osnaživanje žena i ostvarenje rodne ravnopravnosti nailaze na niz prepreka, uključujući rodne stereotipe i društvene norme koje podržavaju koncentraciju žena u zdravstvenim i društvenim sektorima, neravnopravan položaj na radnom mjestu, kao i veći obim neplaćenog rada koji obaljaju žene.

Opširnije...

10. prosinac - Međunarodni dan ljudskih prava

hrd-logoMeđunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca, na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine kojim je po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. Danom ljudskih prava završava i međunarodna kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, pokrenuta 1991. godine, koja svake godine započinje 25. studenog, Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i u okviru koje se obilježava i 1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, 6. prosinca - godišnjica montrealskog masakra i 10. prosinca - Međunarodni dan ljudskih prava.

Opširnije...

Zaključni komentari UN Odbora o Izvješću RH

CEDAWlogoNa 61. zasjedanju UN Odbora za ukidanje diskriminacije žena,  koje je održano od 6.-24. srpnja 2015., Republika Hrvatska predstavila je objedinjeno 4. i 5. izvješće o provedbi CEDAW konvencije na koje je Odbor donio Zaključna razmatranja u kojima je istaknuo ključna područja zabrinutosti i dao preporuke.

Kao pozitivno istaknuo je napredak vezan za legislativu, posebice usvajanje Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova. Također je pohvalio donošenje Strategije razvoja ženskog poduzetništva 2014.-2020., Nacionalnog programa zaštite i promocije ljudskih prava, Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020. i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011.-2015.

Opširnije...

61. zasjedanje CEDAW odbora

CEDAWlogoOd 6. do 24. srpnja u Ženevi se održava zasjedanje CEDAW odbora na kojem će se 15.7. razmatrati i 4. i 5. objedinjeno Izvješće Republike Hrvatske prema članku 18. UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, a koje se odnosi na razdoblje 2005.-2010. U Izvješću Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova spominje se i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova vezano za statistiku pritužbi koje zaprima, provedbu istraživanja o dostupnosti besplatne pravne pomoći Romkinjama, istraživanje o rodnim stereotipima u udžbenicima hrvatskog jezika i književnosti (2007.) i povijesti (2010.), istraživanje o zaštiti žena od neželjenog ponašanja na radnom mjestu (2005.), istraživanja o jazu u plaćama (2010.), istraživanja o iskustvima žena žrtava obiteljskog nasilja s radom državnih tijela (2010.) te sudjelovanja Pravobraniteljice u kampanjama osvještavanja o rodnoj ravnopravnosti.

Opširnije...

Preporuke Odbora UN-a za ljudska prava

UN-HROdbor UN-a za ljudska prava razmotrio je treće službeno periodično izvješće Republike Hrvatske o stanju ljudskih prava, kao i izvješća u sjedni koje su predale nevladine organizacije. Razmatrala se usklađenost država sa Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Pored ostalih područja praćenja, navedeno je i područje ravnopravnosti spolova i rodno uvjetovanog nasilja. U oba područja preporuke Odbora UN-a sukladne su preporukama koje Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova daje prilikom javnih priopćenja, izjava za medije i izvještavanja Hrvatskom saboru.

Opširnije...

Istraživanje UNDP-a o broju žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu na teritoriji Republike Hrvatske (2)

undpsexviolUNDP je proveo istraživanje vezano za žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Na temelju rezultata objavio je da procjenjuje da je u Domovinskom ratu u RH seksualno nasilje pretrpjelo 2.200 osoba. Od tog broja 147 slučajeva je obrađeno, 36 je procesuirano na sudu, a doneseno je samo 15 presuda (Assessment of the number of sexual violence victims during Homeland War on the territory of the Republic of Croatia and optional forms of compensation and support to victims, UNDP, 2014.)

UN Women i UN Free & Equal kampanje

UNzeneUN Women - UN tijelo za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena - započelo je kampanju za osvještavanje o dubokim korijenima seksizma i rodne neravnopravnosti. Kampanja se sastoji od serije fotografija žena preko čijih lica se čitaju ponuđeni odgovori na upisane riječi u Google tražilicu ‘žene bi trebale’ (women should) ili ‘žene ne bi smjele’ (women shouldn't). Među ponuđenim odgovorima su bili: žene ne bi trebale imati prava, žene bi trebale biti robovi, žene bi trebale biti u kuhinji, žene ne bi trebale glasovati, žene ne bi trebale raditi, žene treba staviti na njihovo mjesto, žene treba kontrolirati, žene treba disciplinirati itd. UN Free & Equal učinio je isto s ključnim riječima gay should, gay shouldn't o tome što bi smjelo, a što ne biti dozvoljeno homoseksualnim osobama.

Opširnije...

UN Deklaracija o iskorjenjivanju spolnog nasilja u sukobima

UNLOGOMinistri 113 država potpisali su na Glavnoj skupštini UN-a 'Declaration of Commitment to end Sexual Violence in Conflict', deklaraciju o iskorjenjivanju seksualnog nasilja u ratnim sukobima. Inicijativu za podršku Deklaraciji na zasjedanju Opće skupštine UN-a predstavio je William Hague, britanski ministar vanjskih poslova. Deklaracija počiva na četiri načela: silovanje i spolno nasilje u sukobu teško je kršenje Ženevske konvencije i počinitelji mogu biti uhićeni bilo gdje na svijetu; nema oprosta za počinitelje u mirovnim sporazumima koji su silovanje svrstavali u manje važne zločine; novi međunarodni protokol u svrhu boljeg standarda prikupljanja dokaza kako bi što više žrtava dobilo pravdu mora biti donesen 2014., potpora i zaštita civilnih udruga koje nadziru i dokumentiraju zločine spolnog nasilja.

Opširnije...

Izvješće posebne izvjestiteljice UN-a o nasilju nad ženama

UNHRCNa 23. zasjedanju UN Vijeća za ljudska prava, posebna izvjestiteljica UN-a u području nasilja nad ženama Rashida Manjoo, predstavila je Izvješće o nasilju nad ženama koje se odnosilo na Republiku Hrvatsku. Izvjestiteljica je u studenom 2012. boravila u RH kojom prilikom je razgovarala s predstavnicima/cama ministarstava, ureda Vlade RH, predstavnicima/cama pravosuđa, UN delegacija u RH, s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom i pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova te organizacijama civilnog društva.

Opširnije...

UN studija o pravima i položaju LGBT osoba u svijetu

navipillayVisoka povjerenica UN-a za ljudska prava, Navi Pillay prošli je tjedan predstavila prvu studiju ove međunarodne organizacije o pravima i položaju LGBT osoba u svijetu. U UN-ovoj studiji se spominje i diskriminacija LGBT osoba pri zapošljavanju, u  zdravstvenom sustavu, ograničavanje prava na slobodu okupljanja, u obitelji. Prema riječima Visoke povjerenice, situacija je zabrinjavajuća i na zakonodavnoj razini jer "najmanje 76 država svijeta sadrži odredbe koje kriminaliziraju istospolni seks između odraslih osoba, ili sadrže nejasno formulirane zabrane koje se u praksi koriste za diskriminaciju LGBT osoba".

Opširnije...

UN Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)

KONVENCIJA O UKLANJANJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena - CEDAW (Convention on Elimination of All Forms of Discrimination Against Women) koja je stupila na snagu 3. rujna 1981. godine kao globalni i sveobuhvatni pravno obvezujući međunarodni ugovor. 

Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama (dalje: CEDAW) do danas je prihvatilo 185 država ili više od 90 posto članica Ujedinjenih naroda među kojima i Republika Hrvatska. CEDAW je pravno obvezujući instrument za zemlje potpisnice koji je uspostavio međunarodni nadzorni mehanizam - Odbor za uklanjanje diskriminacije žena (dalje: Odbor) osnovan 1982. Odbor nadzire kako se CEDAW primjenjuje putem razmatranja izvješća koje su mu države stranke obvezne podnositi.Odbor čine 23 stručnjakinje/ka visokog moralnog ugleda i stručnosti za područje na koje se CEDAW odnosi.

Sustav zaštite prava iz Konvencije  o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (dalje: Konvencija) znatno je ojačan usvajanjem Fakultativnog protokola uz Konvenciju. Fakultativni protokol stupio je na snagu 22. prosinca 2000., a njime je, za države koje ga prihvate, uveden dodatni međunarodni nadzor zaštite konvencijskih prava. Na temelju Fakultativnog protokola uz CEDAW države stranke pristaju na to da Odbor za ukidanje diskriminacije žena, nakon što su iscrpljene mogućnosti zaštite pred nacionalnim institucijama, prima i razmatra pritužbe pojedinaca/pojedinki i skupina u kršenju Konvencije. Odbor može i sam pokrenuti postupak ispitivanja ponašanja država stranaka zbog teškog i sustavnog kršenja prava žena.

Države ratifikacijom ili prihvaćanjem ove Konvencije i Fakultativnog protokola preuzimaju obvezu da je na odgovarajući način ugrade u svoj pravni sustav. Mnoge države u svojim ustavima sadrže odredbe o nužnosti službenog objavljivanja međunarodnih ugovora kako bi oni postali dio unutarnjeg pravnog sustava i bili izravno primjenjivi. Primjerice Ustav Republike Hrvatske sadrži odredbu: "međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona". Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 9. rujna 1992., a Fakultativni protokol 7. ožujka 2001.

 

webmalilogo






 
 



 

 

UN Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama

UN Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama usvojena je na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. prosinca 1993. godine, 48/104. U nastavku je prijevod teksta Deklaracije na hrvatski jezik.

Opširnije...

UN Deklaracija o ljudskim pravima, seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu

UN DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA, SEKSUALNOJ ORIJENTACIJI I RODNOM IDENTITETU
 
Prema podacima Stalne misije Republike Hrvatske u Ujedinjenim nacijama, Republika Hrvatska je 18. prosinca 2008., tijekom usvajanja rezolucija 3. odbora na Općoj skupštini UN-a iskazala potporu Deklaraciji o ljudskim pravima, seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Deklaracija, čiji je glavni cilj pozivanje na de-kriminalizaciju seksualne orijentacije i rodnog identiteta, do sada je potpisalo 66 država, članica UN-a. Deklaracija potvrđuje načelo nediskriminacije koje zahtjeva da se ljudska prava primjenjuju podjednako prema svakom ljudskom biću bez obzira na seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, a posebno se osuđuje upotreba smrtne kazne i mučenja sa osnove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i uskraćivanje zdravstvene skrbi. Najvažniji je članak 11. Deklaracije kojim se zahtjeva od država da poduzmu sve potrebne mjere, posebno zakonodavne i administrativne, kako bi osigurali da seksualna orijentacija ili rodni identitet ne mogu biti pod nikakvim okolnostima osnova za izricanje kaznenih sankcija, a posebno smaknuća, uhićenja i pritvaranja.