Na današnji dan obilježava se 70 godina od dana donošenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Najvažnija europska konvencija na području zaštite ljudskih prava donesena je u Rimu, 4. studenog 1950. godine. Konvencijom je uspostavljen temeljni pravni okvir koji države članice Vijeća Europe obvezuje na osiguranje zaštite ljudskih i temeljnih prava iz Konvencije (pravo na život, zabrana mučenja, zabrana ropstva i prisilnog rada, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje, zabrana diskriminacije i dr.). U svrhu supsidijarne zaštite konvencijskih prava, 1959. godine osnovan je uropski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu koji pruža zaštitu u slučajevima kad institucije država članica učine povredu odredaba Konvencije. Konvenciju je ratificiralo 47 zemalja, a sastavnim dijelom hrvatskog pravnog poretka postala nakon ratifikacije 5. studenog 1997. godine.
Opširnije...U EU žene zarađuju oko 16% manje od muškaraca, što znači da simbolično od 4.11. do kraja godine rade besplatno. Stoga 4.11. Europska komisija obilježava kao Dan jednakih plaća (Equal Pay Day), dan kada se ukazuje na rodni jaz u plaćama, a posljedično i mirovinama. Što se tiče stanja u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku muškarci su u 2018. prosječno mjesečno zaradili 8.837kn, a žene 7.711kn što ukazuje na prosječni jaz u plaćama od 12,74%. Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredovanju suočavaju sa staklenim stropom te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućanske obveze.
Opširnije...Europski Parlament će ovaj tjedan, od 26.10.-29.10.2020., po prvi puta obilježiti Europski tjedan rodne ravnopravnosti (European Gender Equality Week) u povodu 25 godišnjice Pekinške deklaracije. U odborima Europskog parlamenta održat će se rasprave koje obuhvaćaju široki spektar tema od trgovanja ljudima, ženama i digitalizaciji, ženama u transportnim djelatnostima, UN Rezoluciji 1325 do indeksa rodne ravnopravnosti i reproduktivnog zdravlja.
Europska komisija objavila je Strategiju ravnopravnosti spolova za razdoblje 2020.-2025. koja donosi ciljeve i mjere kojima bi se trebao postići značajan napredak do 2025. Ključni ciljevi Strategije su: ukidanje rodno utemeljenog nasilja i stereotipa, ravnopravno sudjelovanje i prilike na tržištu rada, jednaka plaća te rodna ravnoteža na rukovodećim položajima i u politici. Iako više žena nego muškaraca završava fakultete, one prosječno zarađuju 16% manje nego muškarci, a u najvećim poduzećima u EU žene se nalaze na samo 8% direktorskih mjesta.
Opširnije...Republika Hrvatska u Bruxellesu je potpisala je Deklaraciju o ženama u digitalnom svijetu čime smo postali 26. zemlja koja se pridružila naporima jačanja ženskog sudjelovanja u digitalnim sektorima. Tekst Deklaracije predložila je Europska komisija, a isti je dostavljen i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova na komentare i prijedloge, u što se ona aktivno uključila. Dana 2. svibnja 2019. Vlada je donijela Zaključak u vezi s potpisivanjem Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu uz obrazloženje da je "mali broj zaposlenih žena u digitalnom sektoru na razini Europske unije, a koji je najbrže rastuća grana gospodarstva i ekonomije". Među uzrocima tako niske zastupljenosti žena u informacijsko-komunikacijsko-tehnološkom sektoru (IKT), Vlada prepoznaje i "rodne stereotipe, mali broj uspješnih poslovnih žena na rukovodećim pozicijama i potplaćenost u odnosu na muške kolege".
Opširnije...Kao odgovor na #MeToo kampanju za podizanje svijesti o seksizmu, 27.3.2019. Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je Preporuku o prevenciji i suzbijanju seksizma (dalje Preporuka) (Recommendation CM/Rec(2019)1). Preporukom se, pored ostalog, podsjeća da je seksizam manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, što dovodi do diskriminacije i sprječava napredovanje žena. Potvrđuje se da se seksizam osnažuje rodnim stereotipima koji pogađaju žene i muškarce, djevojčice i dječake te da je suprotan postizanju ravnopravnosti spolova. Konstatira se da seksizam predstavlja prepreku osnaživanju žena i djevojaka, koje su nerazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem. Rodni stereotipi i inherentne pristranosti oblikuju norme, ponašanje i očekivanja muškaraca i dječaka te stoga dovode do manifestiranja seksizma.
Opširnije...Europski institut za ravnopravnost spolova (European Institute for Gender Equality - EIGE) objavio je Indeks ravnopravnosti spolova u EU 2017 (Gender Equality Index - dalje GEI). Indeks je alat za mjerenje koliko je svaka članica EU uspješna u postizanju ravnopravnosti žena i muškaraca u šest ključnih područja: (1) Rad, (2) Novac, (3) Obrazovanje, (4)Raspodjela vremena, (5) Moć i (6) Zdravlje. Indeks daje i uvid u nasilje prema ženama kao jedan od najozbiljnijih oblika neravnopravnosti spolova koji je ukorijenjen u neravnopravnom odnosu moći između žena i muškaraca, a uključena je i kategorija neravnopravnosti koje se preklapaju. Cilj Indeksa je pružiti veću vidljivost područjima u kojima je potrebno poboljšanje te podržati tvorce politika u stvaranju učinkovitijih mjera za postizanje ravnopravnosti spolova. Na razini EU jaz među spolovima se nastavlja, a u nekim područjima je i veći nego prije 10 godina. S rezultatom od 66.2 boda, EU je još daleko od postizanja pune ravnopravnosti spolova. Do najvećeg napretka u proteklih 10 godina došlo je u području donošenja odluka, pogotovo u privatnom sektoru. No, iako je u ovoj kategoriji došlo do porasta od 10 bodova, i rezultat sada iznosi 48,5 bodova, to je i dalje najniži rezultat od svih promatranih kategorija. EIGE zaključuje da „to odražava nejednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici i predstavlja nedostatak demokracije u upravljanju EU-a“.
Opširnije...Europska unija potpisala je 13. lipnja 2017. Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja poznatu kao Istanbulska konvencija. U svom priopćenju Vijeće Europe je ukazalo na važnost koju države članice EU pridaju Konvenciji koja postavlja norme u području borbe protiv raznih oblika nasilja nad ženama. Do sada je 14 članica EU ratificiralo konvenciju (Austrija, Belgija, Danska, Španjolska, Finska, Francuska, Italija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Švedska), a potpisalo ju je još 9 država EU. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova članica je Radne skupine za ratifikaciju koju koordinira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Republika Hrvatska potpisala je Istanbulsku konvenciju 2013. Godine od kada se Pravobraniteljica kontinuirano zalaže za njezinu ratifikaciju.
Opširnije...Obilježavajući Međunarodni dan žena 8.3.2017. predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, rekao je da je Europa predvodnica kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti te da bilo da je riječ o tržištu rada, strukovnom obrazovanju, socijalnom osiguranju ili pristupu robama i uslugama: žene i muškarci moraju biti tretirani ravnopravno. Nažalost, na putu prema stvarnoj ravnopravnosti ima još izazova. Ako se netolerancija i šovinizam počnu širiti u i izvan naših granica, moramo se oduprijeti dvostruko jače jednostavnom i istinski europskom porukom: rodna ravnopravnost nije cilj kojem težimo, već temeljno pravo, rekao je Juncker. Netolerancija prema ženama i mizoginija očituju se u javnoj sferi, kao i iza kukavičke anonimnosti na Internetu. Napadi na ženska prava su u porastu. Previše Europljana još uvijek misli da se seksualni odnos bez pristanka može opravdati. Žene su također žrtve diskriminacije i nasilja, osobito u područjima sukoba širom svijeta.
Opširnije...Europski portal e-pravosuđe osmišljen je kao buduće jedinstveno mrežno mjesto za pristup uslugama u području pravosuđa. Stranica sadrži opće informacije o pravu EU-a, nacionalnom pravu država članica i međunarodnom pravu., opće informacije o sudskoj praksi na razini EU-a i nacionalnoj razini, opće informacije o organizaciji pravosuđa na razini EU-a i nacionalnoj razini, ppće informacije o vrstama pravničkih zvanja i organizaciji pravne struke na razini EU-a i nacionalnoj razini te o raznim pravosudnim mrežama, informacije o Europskoj pravosudnoj mreži u građanskim i trgovačkim stvarima, smjernice i informacije o prekograničnim sudskim postupcima: od pokretanja postupka do ovrhe, opće informacije o mirenju, o nasljeđivanju, o žrtvama kaznenih djela, o pravima optuženika u kaznenim postupcima, alate za sudove i pravosudno osoblje, reegistre na razini EU-a i država članica. Link >>
U povodu Međunarodnog dana žena, Europska komisija objavila je godišnje izvješće „Ravnopravnost žena i muškaraca“ koje sadrži ažurne podatke o ravnopravnosti spolova u EU članicama. Neki od podataka uključenih u izvješće:
- Stopa zaposlenosti žena u trećem kvartalu 2015. bila je najviša do sada – 64,5%, ali je još uvijek ispod stope zaposlenosti muškaraca – 75,6%
- Ograničeni napredan postignut je zadnjih nekoliko godina u poboljšanju mjera usmjerenih na pomirenje privatnih i profesionalnih obaveza
Europska komisija je proglasila 2. studenog 2015. Europskim danom jednakih plaća iz razloga što je u zemljama EU jaz u plaćama između žena i muškaraca u prosjeku 16,3%, što znači da simbolično žene prestaju zarađivati od 2. studenog do kraja godine. Europska komisija želi ovim danom skrenuti pozornost na postojeći jaz u plaćama i njegove uzroke.
Opširnije...Europska komisija proglasila je 2007. godine 18. listopada Europskim danom borbe protiv trgovanja ljudima s ciljem jačanja svijesti o problematici suzbijanja trgovanja ljudima. Žene i djevojčice čine 56% žrtava ekonomske ekploatacija i 98% žrtava prisilne seksualne eksploatacije u svrhu profita. Europska komisija pristupa problemu trgovanja ljudima iz perspektive roda i ljudskih prava i fokusira se na prevenciju, progon kriminalaca i zaštitu žrtava. U tu svrhu 2011. donesena je Direktiva o trgovanju ljudskim bićima, a 2012. donesena je EU Strategija za iskorjenjivanje trgovanja ljudskim bićima.
Europski parlament je prošli mjesec donio rezoluciju izuzetno značajnu za reguliranje područja ravnopravnosti spolova u državama članicama Europske unije: Rezoluciju o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u (2014/2250(INI)). Rezolucija sadrži niz afirmativnih mjera s ciljem postizanja spolne i rodne ravnopravnosti i suzbijanja diskriminacije u području obrazovanja.
Opširnije...U Bruxellesu su 13. veljače održani sastanci predstavnika/ica Europske komisije s Odborom za pravosuđe i Odborom za prava, jednakost i građanstvo. Sastanku su kao predstavnice Republike Hrvatske prisustvovale Andrea Posavec Franić, ravnateljica Pravosudne akademije, Mirna Minauf, viša stručna savjetnica Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju Ministarstva pravosuđa i Ankica Kuna, viša stručna savjetnica unutar Sektora za projekte Glavnog Tajništva Ministarstva pravosuđa.
Opširnije...EU projekti