Okrugli stol o Prijedlogu Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu

U organizaciji UNDP-a Hrvatska održan je okrugli stol stručnjaka kao prilog javnoj raspravi o Prijedlogu Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Uvodnu riječ održali su ministar branitelja Predrag Matić i stalna predstavnica UNDP-a Louisa Vinton. Prijedlog Zakona predstavio je pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević. Dragan Bagić, Branka Galić i Ozren Žunec s Filozofskog fakulteta prezentirali su istraživanje iz 2013. u kojem je definiran profil i dana procjena broja žrtava seksualnog nasilja u Hrvatskoj kao i implikacije za obeštećenja žrtvama. Okruglom stolu prisustvovala je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Pravobraniteljica je tijekom 2013. sudjelovala  u radu radne skupine oformljene pri Ministarstvu branitelja radi izrade  Zakona o pravima žrtva seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Donošenje zakona ovakvog sadržaja vrlo je bitno za žrtve, osobito imajući u vidu nespornu činjenicu da je naknada materijalne i nematerijalne štete izravno od odgovorne osobe (počinitelja-osuđenika) vrlo upitna, što zbog proteka vremena, što zbog problema dokazivanja kaznenog djela, što zbog nesigurnog imovnog stanja istog. Stoga je volja države da se pokaže kao garant osiguranja prava žrtvama više nego dobrodošla.

Pravobraniteljica smatra da će Zakon znatno doprinijeti osobnoj i socijalnoj rehabilitaciji žrtava seksualnog nasilja tijekom Domovinskog rata, koje su ipak u najvećem broju ženskog spola. Osobito je pozitivno  što je zakonski predložak sačinjen brzo, uz suradnju sa stručnim osobama i institucijama, te organizacijama civilnog društva. Ono što je bitno, osobito radi primjene budućeg zakona, je razjasniti pitanje radi li se o 50 žrtava  poznatih iz postojećih sudskih procesa ili o 1.500-2.000 žrtava, prema procjeni UNDP-ove studije. Na inicijativu institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u tekst zakonskog prijedloga unesena je odredba kojom žrtva može ostvariti prava proizašla iz navedenog Zakona ukoliko je doživjela i samo jedan oblik seksualnog zlostavljanja.

Na žalost, zakonodavac nije usvojio prijedlog Pravobraniteljice prema kojem bi jedna od osnova za povećanu novčanu  naknadu  predstavljala i izloženost seksualnom nasilju  tijekom duljeg vremenskog razdoblja (min. 1 mjesec). Nije usvojen niti prijedlog da predsjednik/ca Vijeća koje bi odlučivalo o pravima žrtve bude sudac/sutkinja kaznenopravnog iskustva. Ovo stoga što osnovu za priznavanje prava predstavlja počinjenje kaznenog djela. Pravobraniteljica će se i dalje, sve do donošenja Zakona, zalagati za implementaciju takvih zakonskih rješenja koje drži najboljima za zaštitu prava žrtava, premda navedeni prijedlog  Zakona drži u osnovi dobrim.