Mišljenje pravobraniteljice o Nacrtu konačnog prijedloga Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske dostavilo je Pravobraniteljici na mišljenje Nacrt konačnog prijedloga Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (dalje: Prijedlog zakona). Uvidom u tekst Prijedloga zakona, Pravobraniteljica ističe kako slijedi:

Kako bi se dodatno izbjegle zlouporabe kod smještaja žrtava obiteljskog nasilja i osiguralo nesmetano uživanje ljudskih prava, Pravobraniteljica smatra da je u postupak prisilnog smještaja potrebno ugraditi dodatne mehanizme zaštite žena - žrtava obiteljskog nasilja.

Naime, Pravobraniteljica je posljednjih godina zaprimila nekoliko pritužbi žena - žrtava obiteljskog nasilja, koje se nalaze u posebnom stresnom i ranjivom položaju. U svojim pritužbama navode da su tijekom postupka razvoda braka bile prisilno smještene u psihijatrijske ustanove, a na inicijativu njihovih supruga za koje se pretpostavlja da mogu imati veći društveni utjecaj. Pritužiteljice navode različite nepravilnosti, zlouporabe i nedopušteni utjecaj prilikom njihova prisilna smještaja, a u svim slučajevima bračni drugovi imaju u zajedničkom vlasništvu veću imovinu, pa pritužiteljice navode da su razlozi za njihov smještaj onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine.

S tim u vezi, Pravobraniteljica je dala konkretne primjedbe na čl.36. st.2. i čl.37.st.2. Prijedloga zakona. Naime, u čl.36. st.2. navedenog Prijedloga zakona predlaže se sljedeći tekst: „saslušanju navedenih osoba može prisustvovati psihijatar s liste stalnih sudskih vještaka (u daljnjem tekstu: vještak psihijatar) koji nije zaposlen u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj se nalazi prisilno zadržana osoba, ako to sudac smatra potrebnim.“  

Nadalje, u čl.37. st.2. navedenog Prijedloga zakona predlaže se: „Za usmenu raspravu sud može, a na obrazloženi zahtjev prisilno zadržane osobe ili njezinog odvjetnika mora, pribaviti pisani nalaz i mišljenje jednog od vještaka psihijatra koji nije zaposlen u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj se nalazi prisilno zadržana osoba o tome postoje li kod te osobe teže duševne smetnje uslijed kojih je ona opasna za vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost“.

U svezi s navedenim Pravobraniteljica predlaže odredbu kojom bi se utvrdilo da „vještak mora biti obvezno prisutan“ (čl.36. st.2.) te odredbu kojom bi se utvrdilo „za usmenu raspravu sud će pribaviti pisani nalaz i mišljenje jednog od vještaka psihijatra koji nije zaposlen…“ (čl.37. st.2.).

Pravobraniteljica također smatra da je važno da se vještak/kinja obveže da se tijekom vještačenja uzme u obzir ili procijeni koliko je obiteljsko nasilje utjecalo na zdravstveno stanje ili pogoršanje zdravstvenog stanja žrtve nasilja. U tom smislu, Europski sud za ljudska prava je posebno naglasio da pri ocjeni ranjivosti osoba u obzir treba uzeti nasilje koje je podnositeljica trpjela u prošlosti, prijetnje i njen strah od daljnjeg nasilja.

Pravobraniteljica pozdravlja što je od strane Ministarstva pravosuđa prihvaćena njezina ranija primjedba iz studenog 2013. godine, kada je predložila brisanje st.2. čl.17. Prijedloga zakona koji je glasio: „Iznimno, na zahtjev osobe s duševnim smetnjama kastracija se može provesti samo u postupku promjene spola ako je to medicinski opravdano prema posebnim propisima“. Vezano za navedeno, Pravobraniteljica je mišljenja da zakonska regulativa koja omogućava i potpomaže promjenu spola mora biti cjelovita obzirom na sve razvijeniju svijest o ozbiljnosti problema s kojima se suočavaju transrodne osobe.