U organizaciji Hrvatske mreže protiv siromaštva i uz suradnju Predstavništve Europske komisije u RH, održana je konferencija „Siromaštvo i ljudska prava osoba s iskustvom života u siromaštvu“. Cilj konferencije bio je potaknuti sudionike/ice na širu raspravu o dimenzijama siromaštva i socijalne isključenosti s kojima se suočavaju građani/nke Republike Hrvatske i Europske unije te ukazati na ulogu Hrvatske mreže protiv siromaštva u procesu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Na konferenciji su izlagali Dražen Rajić, Karlo Hrženjak i Ivana Kahrić kao osobe s iskustvom života u siromaštvu, zatim prof. dr. soc. Nino Žganec, predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva, Barbara Helfferich, direktorica Europske mreže protiv siromaštva, Kristina Jasz, koordinatorica nadzornog odbora Mađarske mreže protiv siromaštva i socijalne isključenosti, Zdenko Babić, član Izvršnog odbora Hrvatske mreže protiv siromaštva i Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Raspravom je moderirala Ivana Sučić, dipl. novinarka.
Svi govornici istaknuli su važnost poduzimanja širih društvenih strukturalnih mjera kako bi se suzbilo siromaštvo. Ukazali su na zabrinjavajuću činjenicu kako skoro 20 % građana RH živi u riziku od siromaštva. Naglasili su kako Hrvatska kao Ustavom deklarirana socijalna država ne bi trebala imati socijalnu pomoć kao mjeru preživljavanja već kao mjeru aktivnog poticaja koja bi osobama u siromaštvu omogućila da se izvuku iz siromaštva – tzv. socijalna investicija, a ne pomoć. Posebno je istaknut značaj Hrvatske, ali i Europske mreže protiv siromaštva i socijalne isključenosti te dan detaljan pregled rada i strukture obiju organizacija.
Pravobraniteljica je ovaj problem, ali iz perspektive žena kao posebno osjetljivih skupina u smislu rizika od siromaštva, javno isticala u nekoliko navrata još od 2011. godine. U svom Izvješću iz 2012. godine, Pravobraniteljica je naglasila kako „rodno uvjetovana segregacija na tržištu rada nastavlja biti usko vezana uz jaz u plaćama između žena i muškaraca. Prema posljednjim dostupnim obrađenim podacima koje je DZS objavio u 2012., prosječna bruto plaća koje žene ostvaruju na tržištu rada iznosila je 7.223 kune dok je prosječna bruto plaća koju ostvaruju muškarci iznosila 8.044 kune. Drugim riječima, žene na hrvatskom tržištu rada zarađuju 89,8% onog iznosa kojeg zarađuju muškarci odnosno muškarci u godinu dana u prosjeku zarade 4.404 bruto kuna više od žena. Ova razlika u bruto iznosu nadalje učvršćuje postojeći jaz u mirovinama između žena i muškaraca i doprinosi održanju veće izloženosti žena u starijoj životnoj dobi riziku siromaštva.
U suradnji sa svim pravobraniteljima u RH, Pravobraniteljica je krajem 2012. godine sudjelovala na tiskovnoj konferenciji „Socijalna pravda i siromaštvo“ na kojoj je istaknula da su tri najčešće skupine osoba koje ulaze u kategoriju siromaštva - žene žrtve obiteljskog nasilja, trudnice i umirovljenice.
EU projekti